12:43 / 11.03.2015.

Autor: Mladen Iličković

Sto milera ovdje, sto milera ondje…

Jer zidat se mora

Jer zidat se mora

Foto: - / -

U srpnju prošle godine zagrebačka tvrtka Geotehnički studio izradila je stručnu studiju kojom se savjetuje učvršćivanje mulja, kao i tijekom prve sanacije i nasipavanje bazena u roku od 5 do 8 godina.
Draga djeco, danas nećemo govoriti o fizici, danas ćemo govoriti o ljudskoj gluposti zbog koje sam zakasnio na nastavu zbog čega vam se ispričavam, utrčao je u razred s tim riječima moj profesor fizike Dobrivoje Žutinić 1986. godine, ako je netko vozio kamion s dijelovima dizalice potrebne za gradnju košarkaške dvorane za Univerzijadu  i zapeo s tim kamionom ispod željezničkog nadvožnjaka u Savskoj neki dan, potrgavši tramvajske žice, onda je očekivano to trebalo izbjeći sljedeći put, no ne, danas je kamion opet zaustavio tramvajski promet i ja sam stoga zakasnio! Sve je te riječi zabrinuti Dobrivoj popratio crtežom po ploči. Htio je objasniti kako se javni novac troši zbog gluposti. Gdje li je dragi Dobrivoj da mu ispričam priču o sanaciji bazena lužine pored Obrovca koja me podsjetila na njegovu ljutnju? Da mu pričam kako glupost kao rak metastazira, ona razara društvo godinama, desetljećima se garnira i servira s pohlepom. Kada su političari otvorili tvornicu aluminija Jadral 1978., iako u okolici nije bilo dovoljno sirovine, stvorilo se karcinomno sijelo gluposti jer je tvornica zatvorena 1981. Građevinari su jedini zaradili. No u samo tri godine tvornica je proizvela oko 720.000 tona crvenog mulja i oko 1.000.000 kubika otpadne lužine. Više od 34 godine bura nosi tu lužinu iz bazena, koji se dobro vidi kad se izlazi iz tunela Sv. Rok, u smjeru Zrmanje.

Onda se tog problema u suverenoj Hrvatskoj konačno dohvatila domaća pamet. Tako je tvrtku Odlagalište sirovina nazvao bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša, mirisni i ispeglani Vinko Mladineo. Ta je tvrtka osvojila natječaj s ponudom - 81 milijun kuna što je bilo manje od najnižeg stranog okupatorskog ponuditelja s 200 milijuna. No nekako je aneksom ugovora vremenom porasla na 135 milijuna. Fond  i izvođača, zadarsku Odlagalište sirovinu,  iznenadila je količina crvenog mulja, odloženog otpada iz proizvodnje aluminija.  Stoga su umjesto 400 tisuća na mulj bacili milijun i 400 tisuća kubika građevinskog otpada, bez građevinske dozvole. Otpad različite gustoće koji je potonuo u mulj na različite dubine. Otpad čiji su odvoz navodno plaćale i općine koje su time riješile svoja divlja odlagališta i ostatke divlje gradnje. Otpad čiji trag vodi prema jednoj poslovnoj akademiji.

No onda je Vinkec otišao na edukaciju u remetinečku poslovnu akademiju na katedru doktora Sanadera a Fond je napao uskočki virus i sve su se stručne glave u Fondu na dvije godine duboko povukle u rupe svojih birokratskih oklopa. Dvije godine su zabrinuto mislilimislili i onda su se dosjetili! Hajdemo sanirati bazen lužine pored Obrovca, neka struka rekne što zna! Nakon što hrvatska podružnica jedne ljubljanske tvrtke poznate po studijama za regionalne centre za zbrinjavanje otpada ustanovila kako je brana na bazenu statički upitna maknut je kameni zid koji je Mladineo odobrio jer ga je količina mulja i ubačenog otpada sa srušenih divljih vikendica na Viru iznenadila. Isto tako utvrđeno je kako se na bazenu ne može graditi iako je Vinkec to obećavao.  

U srpnju prošle godine zagrebačka tvrtka Geotehnički studio izradila je stručnu studiju kojom se savjetuje učvršćivanje mulja, kao i tijekom prve sanacije i nasipavanje bazena u roku od 5 do 8 godina. Lužina će kao i u prvoj sanaciji ispariti. Cijena - 109 milera s dobrim izgledima za pokoji aneks ugovora. Zanimljivo je kako direktor Geotehničkog studija Luka Sorić ne smije davati izjave jer je potpisao s Fondom ugovor o povjerljivosti.

Načelnik općine Jasenice Martin Baričević na tu je studiju odgovorio izdvojenim mišljenjem u kojem predlaže da se bazen ipak privede nekoj gospodarskoj svrsi. Predložio je da bazen postane donje ili gornje jezero reverzibilne hidroelektrane (brana bi se radila od betona u koji bi se dodavao mulj). U jezero bi se tijekom noći spremali viškovi energije iz vjetroelektrana koju HEP sve teže prihvaća u energetski sustav. Ili da se tamo napravi ribogojilište. Bilo što… ali da to konačno postane građevinsko zemljište.

No na njegovo prijedloge nitko nije odgovorio sve dok nedavno direktor Fonda za zaštitu okoliša i bivši član uprave jaskanske građevinske Stipić grupe  Sven Müller nije na Radio Zadru nedavno javno posumnjao u izvedivost projekta hidroelektrane.

Tri mjeseca sam čekao pisani odgovor iz Fonda o sanaciji a snimljenu izjavu za Dnevnik odugovlačili su nekoliko dana. Čekali su mišljenje HEP-a, premda je projekt hidroelektrane privatna investicija. Kao, mišljenje nikako da stigne. Naravno provjerio sam u HEP-u i doznao da je poslano prije desetak dana. HEP se od projekta ogradio jer da koncept nije dovoljno razrađen da bi se mogli u ovom trenutku detaljnije očitovati o projektu.

Fond će očigledno ignorirati općinu i raspisati natječaj za izvođača glavnog projekta nakon čega će rasprava o načinu sanacije izgledati kao njezino usporavanje: Detaljan postupak solidifikacije odredit će se Glavnim projektom, po ishođenju suglasnosti na najprihvatljiviju varijantu sanacije ( iz današnjeg pisanog odgovora Fonda).  Ako će se ovaj puta sanirati s građevinskom dozvolom ipak će Fond morati pokucati na vrata općine zbog suglasnosti. Suglasnost da građevinari opet jedini zarade.

* iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

*
Foto: Mladen Iličković

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!