Inkluzivnost u književnosti: stereotipi i predrasude

Što je inkluzivna književnost? Kako se putem književnosti boriti protiv predrasuda i stereotipa? Na to pitanje odgovor kroz seriju razgovora s piscima, novinarima i znanstvenicima pokušava odgovoriti ovogodišnji, sedmi Zagreb book festival.

O tim se temama razgovara cijeloga tjedna i uživo, na otvorenom, i putem društvenih mreža, a kako izgleda hibridno izdanje festivala provjerila je ekipa Vijesti iz kulture:

- 7. po redu Zagreb book festival bili smo primorani napravit u ovom hibridnom izdanju. Hibridno izdanje odnosi se zapravo na to da nam se dio programa odvija fizički, s fizičkom publikom, a dio se odvija i s fizičkom publikom i u online izdanju, objašnjava direktorica festivala Petra Ljevak.

Tema festivala "Želim tvoju priču" nije, pak nimalo hibridna - o njoj ove godine govori tridesetak gostiju, od pisaca do novinara i znanstvenika.

- Imamo niz panela, uvijek prodiremo u ta društvena događanja, imamo predstavljanje novih knjiga i pokušali smo sve osmislit onako da naši gledatelji mogu uživati u ovom organskom dijelu u živo, a i da bude dovoljno zanimljivo za stream, najavljuje Ivana Bodrožić, programska koordinatorica festivala.

Zagreb book festival partner je europskog projekta "Svaka priča je važna", koji se u 6 zemalja Europske unije provodi od 2019. 

- Naš je cilj učiniti književnost raznolikijom i uključenijom u stvarni svijet, i to za pisce jednako kao i za izdavače i čitatelje. Kako bismo osvijestili stereotipe oko nas i u nama, organiziramo mnogo seminara i javnih čitanja - i za publiku i za same pisce, napominje voditelj projekta Yannick Geens.

Priča koju pričamo - o sebi, o drugima, o svijetu oko nas, pokazuje kakva je u društvu percepcija svijeta, odnosa i okoline, a festival poput ovog idealan je za susrete.

- Meni se čini da su festivali izuzetno bitni jer za početak oni omogućuju komunikaciju pisaca međusobno, a s druge strane tu je naravno i komunikacija s publikom. Čini mi se da smo ovo vrijeme, gdje smo svi već željni nekakvih književnih događaja, svi zapravo shvatili koliko nam je ta komunikacija bitna, poručuje književnica Monika Herceg.

Za raznoliko društvo poput našeg komunikacija je ključ razumijevanja, jer svako dijete ima pravo na književnog junaka, junakinju sličnu sebi jer je često upravo to djeci dobra motivacija da zavole knjige.