Ivan Fijolić: kipar kojeg voli publika, ali i kritika i kolekcionari

Zagrebačka izložba hrvatskog umjetnika Ivana Fijolića pobudila je veliko zanimanje u Galeriji Bačva, te potvrdila da je riječ o kiparu kojeg voli publika, ali i kritika, te nadasve kolekcionari.

Ivan Fijolić u Galeriji Bačva HDLU-a u Zagrebu donosi presjek svojih uvijek intrigantnih skulptura, stavljajući naglasak na svoje prve radove, ali i one najnovije. Ujedinio ih je pod nazivom "Army of no good".

"Okršaj" iz 2002. godine i "Mišo" iz 2022. izvrsno ocrtavaju Fijolićevu umjetničku viziju. Sve skulpture u prostoru su poslagane frontalno, u pomalo prijeteću vrstu spremnu na svaku iznenadnu konfrontaciju. Ipak, daleko su od vojske u kojoj kolektiv potiskuje pojedinca.

Ivan Fijolić te priče nikad ne iznosi direktno, već ih vješto upleće u djela.

- Oni kao takvi već pričaju svoje priče. Ja se volim time igrati i davati im nova značenja. Svaka bi trebala biti kao ona mala crtica u novinama na zadnjoj stranici, koja ima nešto duhovito za primijetiti... U svakom slučaju, to me inspiriralo, humor kao takav, pa u tom smislu i svaka skulptura ima priču iza sebe, istaknuo je Fijolić za Vijesti iz kulture.

Fijolićevi dobrovoljci podsjećaju na filmske antijunake koje se iz očaja zove jer samo oni mogu spasiti čovječanstvo. Uvijek se rado poigrava poznatim ličnostima - pa su tu među ostalima i Bruce Lee i Jovanka Broz...

Po riječima Marine Đira, te je skulpture umjetnik birao promišljeno stavljajući naglasak i na svoje prve radove ("Okršaj" iz 2002.) i one nastale nedavno ("Mišo! iz 2022.), a u prostoru su poslagane frontalno, "u pomalo prijeteću vrstu spremnu na svaku iznenadnu konfrontaciju".

Ocijenila je kako su njegovi 'dobrovoljci' daleko od tipične vojske u kojoj se individualne kvalitete pojedinca obično gube u ujednačenom ritmu kolektiva, već više podsjećaju na one posljednje opcije koje se u akcijskim filmovima iz očaja zovu kada se uspostavi da su jedino što je preostalo za spas čovječanstva - individue koje sadrže najbolje od svega, ali na kupu još uvijek djeluju nepomirljivo, razapete između svog ega i borbe za veću stvar.

- Preslika li se ova koncentrirana holivudska situacija na kiparstvo, a njezin scenarij razvodni na dvadeset i više godina, koliko se Fijolić profesionalno njime bavi, akcijski se film može doživjeti i kao 'fast forward' jednog kiparskog odrastanja definiranog svim onim saznanjima do kojih se dolazi u stalnom suočavanju s formom, ustvrdila je u predgovoru. 

Jedan od prepoznatljivijih hrvatskih kipara Ivan Fijolić (Zagreb, 1976.) diplomirao je 2004. na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu kiparstvo u klasi prof. Mire Vuce te metodiku povijesti likovne umjetnosti kod prof. Emila Roberta Tanaya.

Poslijediplomski doktorski umjetnički studij kiparstva završava 2016., a od 2010. radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je nositelj kolegija Kiparstvo, u zvanju izvanrednog profesora.

Dosad je imao preko 30 samostalnih izložbi, od toga šest inozemnih, ukupno je sudjelovao na više od 70 zajedničkih izložbi, a javnosti se predstavio i s deset javnih skulptura.

Najpoznatiji je po skulpturama za koje je nadahnuće pronašao u povijesti ovih prostora i šire, kao i popularnoj kulturi, pa su neki od njegovih motiva bili Tito i Jovanka Broz, Bruce Lee, Isus, Sylvester Stallone, Boško Buha, Elvis Presley.

Dobitnik je, među ostalim, Nagrade Akademije likovnih umjetnosti za diplomski rad "Okršaj", Rektorove nagrade za izložbu ˝Check Your Head Out˝ s radom 12 autoportreta (Zagreb, 2004.) i Nagrade 37. Mediteranskog kiparskog simpozija za rad Školica (Labin, 2009.) koja se dodjeljuje na Trijenalu hrvatskog kiparstva.

Njegova izložba u Galeriji Bačva ostaje otvorena do 6. listopada.