Kako je Palestrina „spasio crkvenu glazbu“

Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Tomislava Fačinija u utorak, 25. svibnja, u 20 sati u zagrebačkoj crkvi sv. Blaža izvest će slavnu Palestrininu Misu Papae Marcelli, kojom je skladatelj, kako kaže legenda, „spasio crkvenu glazbu“.

Uoči koncerta koji će se održati bez prisustva publike, ali uz izravni televizijski i radijski prijenos na Trećim programima Hrvatskoga radija i televizije, te na usluzi HRTi, ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska razgovarala je s dirigentom Tomislavom Fačinijem:

Ugled Giovannija Pierlugija da Palestrine ne može se mjeriti s ugledom nijednog skladatelja u povijesti glazbe. Dok je slava njegovih suvremenika, zbog promjena ukusa i stilova, blijedjela tijekom vremena, Palestrinin ugled rastao je čak i dvjesto godina nakon smrti. Jedan od razloga tome je legenda prema kojoj je svojom Misom Papae Marcelli "spasio crkvenu glazbu."

Nastala je godine 1562., u vrijeme kada se na Tridentskom koncilu raspravljalo o razumljivosti teksta u polifonoj glazbi i o opravdanosti njezine uporabe u Katoličkoj crkvi. Navodno je svojim jednostavnim i deklamatornim stilom uvjerila kardinale da i polifona glazba može biti razumljiva.

Palestrina je, pomirivši u Misi funkcionalne i estetske zahtjeve crkvene glazbe, stekao trajni ugled idealnoga katoličkog skladatelja, što je njegovu stilu podarilo status savršenog modela za stile antico renesansne polifonije.

Ta misa se pjevala na proglašenjima papa sve do 1963. godine,a kroz stoljeća crkveni su uglednici raspravljali o crkvenoj glazbi, kakva bi morala biti, a kakva ne bi smjela biti. 

Godine 1565. kardinal Carlo Borromeo je, poslušavši Palestrininu Misu pape Marcela, bio očaran ljepotom i jasnoćom riječi u misi, te je čestitao skladatelju i savjetovao mu da nastavi pisati u istom stilu prenoseći svoje znanje na buduće naraštaje.