Kulturna godina za pamćenje: Oscarovska nominacija i otvaranje Druge scene HNK-a

Bez sumnje, kulturnu godinu obilježilo je otvaranje novog kazališta - Druge scene HNK u Adžijinoj ulici u Zagrebu, i to nakon više desetljeća iščekivanja. Novinarka Tamara Džebić Šaljan donosi pregled godine na izmaku u području kulture.

"Čovjek koji nije mogao šutjeti" Nebojše Slijepčevića velikim se slovima upisao u povijest hrvatske kinematografije kao prvi naš film od osamostaljenja nominiran za Oscara. Podsjetimo, nominacija je stigla nakon Zlatne palme u Cannesu te nagrade za najbolji europski film.

- To nije film o povijesnoj lekciji, on se zbiva nominalno u Bosni 1993., ali govori i o našem vremenu sada. I to možemo preslikati na trenutnu političku situaciju i to publika jako dobro razumije u svim krajevima svijeta, izjavio je Nebojša Slijepčević, redatelj filma "Čovjek koji nije mogao šutjeti".

Nakon desetljeća najava i čekanja Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu napokon je dobilo drugu scenu - HNK2 u Adžijinoj ulici.

- Što se tiče dramskih, praktički cijeli repertoar se može igrati i ovdje i u staroj zgradi. Bit će premijera, bit će repriza, recimo Marija Stuard će ovdje biti premijerno izvedena. Opere će se izvoditi komornijeg tipa, Mozarta, Rossinija itd... zbog manjeg kapaciteta orkestralne rupe, a zbog same esetike baleti će biti suvremeni., najavila je intendantica HNK Zagreb Iva Hraste Sočo. 

Bila je ovo godina posvećena obilježavanju 1100 godina hrvatskog kraljevstva. Vrhunac niza događaja diljem zemlje velika je izložba u Klovićevim dvorima "U početku bijaše kraljevstvo".

- 30 dvorana, odnosno 30 tema je nešto što smo mi izvukli kao sukus hrvatske povijesti, odnosno kao nešto što obilježava hrvatsku povijest od doseljenja kroz ranosrednjovjekovno razdoblje sve do 19. i 20. stoljeća, istaknuo je autor izložbe prof. dr. sc. Dino Milinović.

U Akademiji likovnih umjetnosti u Firenzi otvorena je retrospektivna izložba Slavka Kopača. Izloženo je više od stotinu djela jednog od naših najistaknutijih suvremenih umjetnika.

- Zadovoljni smo rezultatom. Bio je to veliki timski rad koji nam je omogućio da otkrijemo umjetnika kojeg bez oklijevanja nazivam genijem, umjetnika koji je želio proniknuti u umjetnost do njezinih najdubljih korijena, kazala je Cristina Acidini, predsjednica L'Accademia delle Arti del Disegno.

Stoljeće postojanja u ovoj su godini proslavili Muzej grada Šibenika, ali i Gradski muzej Varaždin koji je izložio stotinjak najvrjednijih predmeta iz čak 70 muzejskih zbirki.

Nakon trogodišnje obnove poslije potresa, Atelje Meštrović na zagrebačkom Gornjem gradu ponovno je javnosti otvorio svoja vrata. A nakon 60 godina dom našeg kiparskog genija Ivana Meštrovića dobio i novi stalni postav.

- Novina je tematska podjela radova i to da su izloženi neki rijetko ili nikad izlagani radovi i potpuno novi postav predstavljen javnosti, pojasnila je Barbara Vujanović, autorica novog stalnog postava, kustosica.

U godini na izmaku hrvatska glazba izgubila je neke od najvećih: Matiju Dedića Gabi Novak i Alfija Kabilja.