Nastavlja se obnova varaždinskog HNK

Arhitektonski biser i prepoznatljivo lice Varaždina, zgrada HNK, prošle je godine proslavila 150 godina. Nastala je iz želje građana za kazalištem, a sagradio ju je bečki arhitekt Hermann Hellmer. Mnogo se godina temeljito obnavljala, uređene su Koncertna dvorana i scena Rogoz. Radovi se nastavljaju... 

Kazalište ne miruje ni ljeti. Dok je ansambl s predstavama fantastične sezone putovao na gostovanja, punom se parom obnavljala unutrašnjost zgrade HNK. Završena je prva faza dvorane "Petar Veček", dobivene iseljenjem gradske knjižnice. Uređeni su podovi, svjetlosna izolacija:

- Donosimo kompletnu rasvjetu, kompletnu opremu i glazbenu i svjetlosnu. Tu će se moći raditi i predstave i probe i tribine i izložbe... Apsolutno će to biti jedan multimedijalni prostor, ali najbitnije je to što smo akustično izolirali s pločama, tako da napokon više nema jeke. Mi možemo raditi što god hoćemo tu i to nam je dalo jedan dodatni prostor, ističe Senka Bulić, intendantica HNK Varaždin.

Na Velikoj sceni na redu je - rekonstrukcija nadstroplja. Nosivost starih kazališnih cugova bila je jedva 50-ak kilograma, nedovoljno za teže reflektore, kamoli produkcijski zahtjevnije predstave.

- Sada smo napravili čeličnu konstrukciju, povećali nosivost do onih potrebnih 150 kilograma po jednom cugu, dakle, 20 cugova, pa računajte koliko je tu kila. Ja mislim da onda sve se može dići, i ljudi se mogu dići, i sprave i kulise, napominje projektant Vedran Kogl, dipl. ing. arh.

- Kazalište je staro, ali se mora modernizirati na neki način, mora funkcionirati. Obnovit ćemo gledalište, kompletan pod mijenjamo, tapeciramo stolce, njih oko 160. Kasnije, u drugoj fazi, ići ćemo u obnavljanje stolaca u ložama, dodaje Bulić.

Dovršena je pozlata. Svaki segment kazališne zgrade priprema se za obilje sadržaja u novoj sezoni. Prva je na redu premijera za koju se na čitaćim probama uvježbavaju Ljiljana Bogojević i Ljubomir Kerekeš.

- Vanja Jovanović radi "Balkanskog špijuna" s divnim našim glumcima - Ljubom, Ljiljanom, Marinkom Lešom, Španićem, Elizabetom Brodić, tako da mislim da to može biti stvarno jedna vrhunska predstava, a mislim da bi mogao biti veliki hit u svakom slučaju. Dušan Kovačević je fantastičan autor, najavljuje Bulić.

Radovi će završiti do prvog listopada jer slijedit će predstave - od "Krletke", preko suvremenog kajkavskog komada "Drvene ptice", baleta "Otelo" i domaće opere do "Cyrana do Bergeraca" i djela Ivane Brlić Mažuranić.