Bogat i dosad neistražen dio sakralne baštine otočja Cresa i Lošinja - u središtu je knjige "Drvena skulptura Cresa i Lošinja do 1550. godine: Pojavnost i vrijednost" povjesničara umjetnosti Matka Marušića.
05.03.2025.
10:14
Autor: Dora Novak/V.M./Vijesti iz kulture/HRT
Bogat i dosad neistražen dio sakralne baštine otočja Cresa i Lošinja - u središtu je knjige "Drvena skulptura Cresa i Lošinja do 1550. godine: Pojavnost i vrijednost" povjesničara umjetnosti Matka Marušića.
Gotovo od rođenja ljeta su mu rezervirana za Osor. Od prve nedjeljne mise u djetinjstvu u osorskoj katedrali i fascinacije pjesmom "Salve Regina", uz čiju melodiju ponekad uspavljuje svoju malu Maru, pa sve do velike, vrijedne i po mnogočemu važne knjige o sakralnoj baštini Cresa i Lošinja - nevjerojatan je put našeg mladog povjesničara umjetnosti Matka Marušića.
Kao znanstveni suradnik na Institutu za povijest ispisao je nove stranice o neistraženoj kulturnoj baštini. Istraživanje drvene skulpture sjevernog Jadrana, Matko Marušić je počeo prije pet godina kao poslijedoktorand povijesti umjetnosti u Rijeci.
- Skulpture u kojima govorim u knjizi nisu skulpture iz muzeja, to su skulpture iz crkava koje su vječno zatvorene ili nemaju skrbnike, čiji je ključ jako teško naći, tako da je prvi izazov u proučavanju te građe bio pronaći ključeve, priča Marušić.
Iako su mu u središtu interesa otoci Cres i Lošinj, za potrebe istraživanja potegnuo je i izvan granica Hrvatske - do Italije.
- Zanimljivo je spomenuti to da od svih skulptura koje sam sabrao jedna trećina su - prema mojem tumačenju - proizvodi lokalnih radionica, a jedan dobar dio je bio naručivan izvana. Najčešće su to radionice iz Venecije, te ono što puno manje poznajemo, a to su radionice iz Furlanije, napominje Marušić.
Osim uobičajnog povjesno-umjetničkog pristupa ova knjiga donosi i uvid u važnost umjetnina manjih, lokalnih, zajednica.
- Ovim djelom on je prikazao dosad neprepoznatu umjetničku cjelinu. Neka djela uopće nisu bila djelom naše umjetničko-povijesne historiografije i pojavljuju se ovdje prvi put, ističe urednica knjige Vlasta Zajec.
Matko Marušić je svojim istraživanjem osvijetlio taj intrigantan dio naše baštine koji je godinama bio izložen propadanju, a sada mu je otvoren put k primjerenom održavanju i prezentaciji.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora