Pavao Pavličić - najproduktivniji i jedan od naših najčitanijih pisaca

Akademik Pavao Pavličić najproduktivniji je i nedvojbeno jedan od naših najčitanijih pisaca. Dobitnik je mnogih priznanja za književnost, među kojima je i nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. O Pavličićevu djelu u povodu njegova 75. rođendana govorili su znanstvenici s gotovo svih hrvatskih sveučilišta.

Da je za Pavličića pisanje način života, strast, potreba, posao, svjedoči njegova produktivnost. No nagradama potvrđena kvaliteta, briga za čitatelja, majstorstvo pripovijedanja donijeli su mu ono najvažnije - čitanost. Ipak često izvan fokusa ostaje njegov rad na filmu.

- Gledajući iz filmske struke iz perspektive stručnjaka i filmofila, jasno je da je Pavličićev scenaristički rad jedan od vrhunaca filmskog scenarija u Hrvatskoj uopće, rekao je Nikica Gilić, filmolog, Filozofski fakultet u Zagrebu.

U književnosti se pojavio s generacijom fantastičara, najveće uspjehe ostvario pišući žanrovsku literaturu, progovarao o velikim književnim temama, no bavio se i, primjerice, pučkom pjesmom.

- Iznimno je važno spomenuti doprinos koji je dao istraživanju hrvatske usmene književnosti, osobito epske pjesme i istraživanju žanrova, rekla je Josipa Tomašić Jurić, Filozofski fakultet u Zagrebu.

- Njegovi fantastični trileri društveno su angažirani, u svima koristi sofisticirane pripovjedne tehnike, dodaje Lucija Armanda Šundov, Filozofski fakultet u Splitu.

Nezaobilazan je dio opusa akademika Pavličića i književnost za djecu i mlade.

- Dječja književnost ulazi u predmet proučavanja znanosti o književnosti sve izrazitije. Iz desetljeća u desetljeće opus Pavla Pavličića radi velika iznenađenja, kaže Cvijeta Pavlović, Filozofski fakultet u Zagrebu.

Sam autor, iznimno emotivan i pozitivno iznenađen nekim novim čitanjima vlastitih djela iz pera mlađih znanstvenika, na naše inzistiranje prekapa po svome opusu i izdvaja.

- Otprilike u doba kad mi je bilo oko 35 godina tada sam napisao Večernji akt, Dunav, Trojica u Trnju, scenarij za Ritam zločina, kaže akademik Pavao Pavličić.

U iščekivanju novog memoarskog naslova Pavla Pavličića na kojem upravo radi, valjalo bi se svakako vratiti nekim starijim knjigama bez kojih ne bi bilo moguće ispisati povijest hrvatske književnosti.