Spomen-ploča na mjestu osnivanja Matice hrvatske

Na mjestu osnivanja Matice ilirske, danas Matice hrvatske, u Radićevoj ulici u Zagrebu, otkrivena je spomen-ploča i tako odana počast osnivačima te najstarije hrvatske kulturne ustanove. 

Bilo je to 1842. godine, a njezin je prvi predsjednik bio grof Janko Drašković.

Od tada je Matica promijenila nekoliko podstanarskih adresa do izgradnje Matičine palače na Strossmayerovu trgu 1886. godine.

Njezin novi predsjednik Damir Zorić najavio je obnovu toga neorenesansnog arhitektonskog bisera.

- U ovoj kući kao podstanar živio je i radio Ljudevit Gaj, pa je on Ilirskoj čitaonici u kojoj je osnovana Matica podnajmio dio prostora. To je bila prva adresa Matice. I zato neka ova ploča podsjeća sve prolaznike, Zagrepčanke i Zagrepčane - ovdje je osnovana najstarija hrvatska kulturna ustanova, poručio je.

Zorić je istaknuo kako mnogi znaju da je Matica osnovana u noći s 10. na 11. veljače 1842. kao Matica ilirska, no manji broj ljudi zna gdje je Matica osnovana.

- U povijesnom pamćenju Zagreba i Hrvatske htjeli smo skrenuti pozornost na to, rekao je i zahvalio stanaru zgrade na kojoj se spomen-ploča nalazi koji je pokrenuo inicijativu za njezino postavljanje.

Matica je u Radićevoj ulici djelovala do 1844. nakon čega se preselila u Poštarsku ulicu 58, današnju Opatičku ulicu 14.

Prvo sjedište Ilirske čitaonice bila je kuća Aleksandra Draškovića u Visokoj ulici 22. Od travnja 1839. sjedište Čitaonice nalazilo se u Kamenitoj ulici (danas Opatička ulica br. 2), u kući Sigismunda Vidalea (Žige Vidalija), trgovca talijanskoga podrijetla. 

Glavni urednik Vijenca Goran Galić pročitao je dio članka koji svjedoči o povijesti zgrade.

"U ožujku 1841. sjedište Ilirske čitaonice seli se u Demetrovićevu kuću u Dugoj ulici, danas Ulica Pavla Radića 32. Tu je kuću, kao najmoderniju zgradu u ondašnjemu Zagrebu, izgradio Bartol Felbinger 1814./15. za bogata trgovca grčkoga podrijetla Đuru Demetrovića, jednog od najvažnijih financijskih pomagača i osnivača Čitaonice", stoji u tekstu.

Postavljanjem spomen-ploče na mjestu svoga osnivanja Matica hrvatska daje doprinos turističkoj ponudi Grada Zagreba, te se ujedno odaje počast osnivačima, poručuje se u priopćenju Matice hrvatske.