Trbuljak prvi put izlaže u MSU-u

U Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je izložba jednog od naših najvećih suvremenih konceptualaca, ali i snimatelja kultnih filmova kao što su "Ritam zločina", "Sokol ga nije volio", "Kontesa Dora", Gorana Trbuljaka. 

Zanimljivost izložbe ''Da sam umjetnik, bio bih genij'' jest da 43 godine od njegove prve i posljednje retrospektive u toj instituciji, kao umjetnik u novootvorenu zgradu MSU-a ulazi prvi put, nakon 15 godina. 

Svečano otvorenje MSU-a 2009. godine za njega je bilo i zatvaranje. Jer, umjetnici su u njega umjesto prvi, ušli posljednji. 

- Talijanski umjetnik Gitulio Albiani s Piceljem je vani kisnuo i smatrao sam na neki način da su umjetnici uvrijeđeni, pa sam se i ja uvrijedio i nisam dolazio ovdje, rekao je Trbuljak.

Petnaestogodišnji neodnos prema MSU-u zapisivao je u knjizi umjetnika, koju je objavio u vlastitoj nakladi.

- Pitala sam se hoće li izložbe uopće biti jer sve su opcije, čak i one gdje piše održati izložbu u muzeju i u njega ući ne sliče na propozicije. Kad je odlučio održati izložbu on je prekrižio čitav elaborat, jer je zaključio da on više nije valjankazala je kustosica izložbe Radmila Iva Janković.

I upravo uvećani tekst samizdata sada izlaže. A svoj je neulazak pretvorio u umjetnički kapital i dao mu novi koncept.

- Međutim, da se osiguram, ja sam taj fitkivni kapital pretvorio u virtualni, tu ideju sam zaštitio i stavio kao "bitcoin chain", rekao je Trbuljak.

Ulasku u Muzej kumovao je Glavoper. Kupio ga je preko oglasnika, a nakon što je kao izložak proputovao izložbenim prostorima, želi ga osloboditi umjetnosti i vratiti mu prvobitnu funkciju. 

- Ja ću ovaj Glavoper nakon ove izložbe pokloniti onome tko će ga ponovno instalirati u frizerski salon, s tim da mi mora dati garanciju da će to napraviti, kaže Trbuljak.

Goran Trbuljak, nagrađivani snimatelj 25 kultnih filmova, od svoje prve izložbe do danas, kao konceptualni umjetnik, mahom iz pozicije anonimnosti propituje odnos umjetnik-umjetnički sustav.

- A to je bila izložba samo jednog plakata u Galeriji SC-a 1971., odmah je prepoznat kao predstavnik koncpetualne umjetnosti u sferi institucionalne kritike, kazala je kustosica Janković.

A ovom izložbom, pa čak i predgovorom, stvara novu umjetničku diverziju: umjesto da muzej izlaže djela umjetnika, umjetnik izlaže ne-djela muzeja.