15:54 / 02.02.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Što čitati? – rez u obiteljsko tkivo ili o otočkom životu

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Karolina Lisak Vidović, urednica naših emisija o književnosti, ovaj je tjedan odabrala emocionalno snažan i stilski razigran precizan rez u tkivo obiteljske problematike Mihaele Gašpar i prvijenac Lore Tomaš - jedan od najinventivnijih naslova aktualne domaće produkcije - dokumentarno-fikcijsku prozu o životu na otocima 'Slani mrak, bilješke s otoka' koji je dostupan i kao radio roman u Slušaonici Hrvatskoga radija

Pogledajte književnu preporuku izdanja 'Velika stvar' Mihaele Gašpar i ' 'Slanog mraka' Lore Tomaš emitiranu u emisiji Dobro jutro, Hrvatska:

Mihaela Gašpar:' Velika Stvar', Disput


Riječ o autorici koja je svoju vidljivost u desetak godina bivanja na književnoj sceni stjecala polako, bez puno pompe i medijske pažnje, no afirmirala se kao vlasnica jednog od najsuptilnijih proznih glasova danas.


Mihaela Gašpar rođena je u Zagrebu 1973. godine. Po zanimanju je kiparica. Kako to često biva s prvijencima, kada je Gašpar 2010. objavila svoj prvi roman 'Bez iznenadnih radosti molim', on je prošao bez nekih radosti za autoricu, jer nije bilo nekog većeg medijskog odjeka i kritičke prosudbe, no već drugim romanom 'Mitohondrijska Eva' 2013. pobjeđuje na anonimnom natječaju za najbolji prozni rukopis u organizaciju osječkog ogranka Matice hrvatske. Nakon toga uslijedila je zbirka priča 'Slatkiš, duhan, britva'.


Mihaela Gašpar

Mihaela Gašpar

Foto: Marko Prpić / PIXSELL

Treba spomenuti i izuzetan roman 'Nemirnice', koji je bio jedna od pet u finalu nagrade t portala, a samo godinu kasnije eto i novi roman – 'Velika stvar'. Nakon niza od 5 romana vrlo dobro prihvaćenih od čitatelja i hvaljenih od kritike kroz koje je iznimno dojmljivo pokazala kakav pakao može vladati u naizgled normalnim obiteljima, Gašpar je opet pronašla način da njezino precizno pero zasiječe u tkivo obiteljske problematike, opet iz jednog novog kuta.


I u ovoj je knjizi, obitelj i odnosi unutar obitelji u prvome planu. U romanu 'O čajnicima i ženama' Irma pita svoju sestru Barbaru sjeća li se kako su nekada imale normalan život, a djela Mihaele Gašpar kreću baš otamo gdje više nema tog tzv. normalnog života, istražujući gdje je on nestao, kamo i zašto - o tomu govori i ovaj njezin najnoviji roman.

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

‘Sve obitelji funkcionalne su i lijepe ako se ne zagrebe dublje‘


Gašpar piše o onima s narušenim obiteljskim odnosima no istodobno nastoji nikad ne suditi. Ipak, unutar priče o nefunkcionalnim obiteljima ona na nenametljiv način progovara i o socijalnim, društvenim problemima, jer obitelji postoje unutar društva, i ako nešto nije u redu s obiteljima, najčešće to ima veze s društvom i duhom vremena - tako je posebice u ovome romanu u kojemu se bavi 'modernim poduzetništvom'.


Roman je i obiteljski i društveni i psihološki roman, emocionalno je snažan i stilski razigran. Autorica je prava kraljica mračnih obiteljskih tajni i tema nudeći spoj sofisticiranosti i poetičnosti stila s jedne strane i s druge oporosti tematike – to je već je postao zaštitni znak Mihaele Gašpar.


'Velika stvar' govori o jednoj veoma nečasnoj radnji koju mnogi ljudi prakticiraju i koja je izvor lake zarade. Radi se o nadriliječništvu. Dominantni otac, suprug i zet pokušava, naime, ostvariti vlastitu verziju američkog sna raznim neozbiljnim poslovnim poduhvatima, od kojih je zadnji duhovno iscjeljivanje.

Mihaela Gašpar

Mihaela Gašpar

Foto: Marko Prpić / PIXSELL

Ironičan naziv romana


Naziv romana ironičan je osvrt na uporne pokušaje oca obitelji da kroz traženje novih poslova stekne veću zaradu. Priču pripovijeda njegov maloljetni sin iz neimenovane obitelji što daje dojam univerzalnosti.


Nakon niza neuspješnih poslova (prodaja Zepter lonaca, uzgoj glista, uzgoj kavkaskih ovčara) otac odlučuje početi zarađivat na gluposti i lakovjernosti pojedinaca te odlučuje da će se cijela obitelj baviti alternativnim zdravstvom, nadrilječništvom,odnosno u svojoj skromnoj kući u predgrađu priređivati bioenergetske i duhovne seanse, baviti se akupunkturom i hipnozom, propagirati zdravu prehranu bez imalo mesa te pristupati životu u stilu new age filozofije. Naravno, sve to dobro će naplaćivati nesretnicama koji vjeruju u njihovu pomoć.


U početku sve djeluje više komično, no ta komičnost pretvara se u tragikomičnost. Malo po malo odvija se klupko za obitelj razarajućih zbivanja. Naglasak je stavljen na unutarnji svijet protagonista. Studija je to tzv. običnog čovjeka s realiziranim potencijalom za zlo, sposobna pružiti snažne psihološke uvide.

Poetski odnos prema riječima


U početku saznajmo da dječak - pripovjedač ima određene mentalne probleme: on ih naziva špekulama u svojoj glavi. Oduševljen je riječima, pa nam često u knjizi objašnjava što mu znače - pravi su to mali lirski biseri, male pjesme u prozi.


Ono što upada već u oči na samome početku njezinih svih djela, pa tako i ovoga romana jest velika briga o stilu i jeziku. Poetičnost je prva karakteristika toga stila i jezika. Ona je fina, promišljena , iscizelirana, rečenice su skladnog ritma koji govori o tome da tu nema nikakvih viškova, da je sve na svome mjestu. Leksik je svjež, metafore nove.


Naravno da se takva proza više zasniva na opisima, a ne na dijalozima. Njezin stil otkriva zadivljujuću percepciju –podsjetimo da je autorica po profesiji likovna umjetnica – kiparica, toj percepciji ništa ne promiče.

Lora Tomaš: 'Slani mrak, bilješke s otoka', Hena com


Lora Tomaš je mlada spisateljica zanimljive biografije. Diplomirana indologinja i anglistica. Živjela je u Indiji, potom u Patanu, u Nepalu. Bila je slobodna novinarka za indijske i nepalske publikacije na engleskom.

Lora Tomaš

Lora Tomaš

Foto: Sanjin Strukić / PIXSELL

Njezin prvi roman, 'Slani mrak', je dokumentarno-fikcijska prozu o životu na otocima i jedan je od najinventivnijih naslova aktualne domaće produkcije. Ona govori o otocima i njihovim ljudima, životima na škoju u Jadranu, opisuje ih kroz stotine detalja i emocija koji taj život čine. Čini se kao da su otočani jedva čekali ispričati joj svoje priče.


Prvu pomisao da napiše knjigu u kojoj će tematizirati otok imala je još 2014., tada je već dvije godine živjela u Indiji. Prvo je putovala geografski posve daleko, do indijskog potkontinenta, a onda pažnju usmjerila na ono što joj je blisko, na otoke po Jadranu.


Godine 2015. vratila se u Hrvatsku, počela čitati članke o otocima. Zanimao ju je rubni prostor – i zato je odabrala otoke. Na otocima se i vrijeme drugačije tretira, osjeća se udaljenost od središta –sve to dio je insularnog mentaliteta. Poduzela je i terenska istraživanja: prvo je išla na manje otoke, poput Unija i Suska, sve do Biševa i Elafita, gdje se stanovnici mogu izbrojiti na prste ruke, a zaobišla je Brač, Hvar i Korčulu.


Knjiga je inovativna: to je spoj etnografije, književnog nadopisivanja, reportaže, odnosno istraživanja, i fikcije. Autorica je shvatila i da se priče ponavljaju od otoka do otoka: 'Uvjerilo me to i kako dijelimo priče, kako su rijetko samo naše,' kaže Tomaš.

Slani mrak

Slani mrak

Foto: HRT / HRT

Svi otoci kao - jedan


Sve je otoke stopila u jedan, a sve intervjuirane stanovnike, koji su dijelili svoje živote s njom, stopila u nekoliko likova. Fikcija i istraživanje slijevaju se u dokufikciju, pripovjedačica i autorica u zapisivačicu, a dvadesetak malenih hrvatskih otoka kao mjesto istraživanja i pripovijedanja u arhetip izoliranosti i prolaznosti, čistu esenciju otočke, ali i univerzalne simbolike.


Roman se punio i prazninama, pauzama između replika. Pisan je na mješavini dijalekata i standarda. no tekst je prohodan za čitanje.


'Slani mrak' žanrovski je teško odrediva knjiga, velik je kaleidoskop ljudskih sudbina, stari(ji)h stanovnika neimenovanog otoka, a za sam naslov preuzela je sintagmu iz pjesme 'Otok' Andriane Škunce.

Ta mi je sintagma pomogla da stvorim atmosferu romana.

Lora Tomaš

U ritmu otočkoga govora


Na jednom od otoka Tomaš je upoznala Didu, mornar i brodski kuhar, obišao je svijet petnaestak puta, ali od svega je ostala samo jedna velika bilježnica. Pomoću tih sam bilješki, uz njegovo dopuštenje, nadopunila je njegovu priču, u kurzivu ostavila direktno preuzete rečenice, dio prepričala ili preispisala.


Stil i jezik romana mijenjao što sam se više prilagođavala ritmu otočkoga govora. Rečenice su uglavnom postajale ogoljenije, kraće… 


- Tri godine s otočanima bilo je kao da sam upisala neki carverovski tečaj kreativnog pisanja, komentirala je Tomaš.


'Slani mrak' može se čitati od početka ili iz sredine, to je knjiga-katalog; međutim, kad dublje uronimo u tekst odsječci se povezuju. Sudara se ovdje i tuga, i radost, i tragedija otočke usamljenosti, i nepovratno iseljavanje otoka – nižu se gorkohumorne epizode.


Rana verzija romana ušla je u finale V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019. te da mu je kasnije pridodana i kratka priča 'Prozor s pogledom'. Narodni muzej Zadar dao je naslovnicu: fotografiju Ante Brkana 'Tri žene iz Betine na Murteru'.


Roman 'Slani mrak, bilješke s otoka' dostupan i kao radio roman u Slušaonici Hrvatskoga radija



Citat tjedna:

Postoje gora zlodjela od paljenja knjiga. Jedno od njih je -ne čitati knjige.

Josif Brodski

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!