U Molvama se pišu crno-crvene pisanice, tradicija stoljećima živi

U Molvama se već ukrašavaju pisanice. Prepoznatljive su crne boje, s posebnim motivima, a za crtanje se koristi vosak. Riječ je o nematerijalnoj kulturnoj baštini i tradiciji koja se prenosi s koljena na koljeno.

Okupilo je Društvo za povjesnicu i starine iz Molvi nekoliko naraštaja, kako bi sačuvali tradiciju pisanja pisanica.     

- Pisanje pisanica se zove zato što se one pišu, one se ne boje. Jaja se moraju prvo tvrdo skuhati, onda se crtaju s voskom, potrebno je pero ili kičica, vosak i svijeća. Kad se nacrta, ide u crvenu boju, i kad se ona primi, vadi se van, osuši se, i ono što želimo da bude crveno prekrijemo s voskom, te se tada kuhaju u crnoj boji da bi bilo crveno-crne pisanice, pojašnjava Marina Ivančan-Krznarić, Molve.

Nakon crvene po pisanici se ponovno piše voskom i zatim uranja u crnu boju.

- One daju jednu posebnu poruku i ne izrađuju se samo da bi bile lijepe i služile kao ukras, nego da biste ih vi poklonili dragom prijatelju, djetetu, nekome kome želite da bude zdrav i da vam ostane dobar prijatelj cijeloga života, govori Vesna Peršić-Kovač, etnologinja.

Radionice poput ove potvrđuju da se baština najbolje čuva - stvaranjem. 

Priča koja traje stoljećima

U Molvama se tako i ove godine, s pomoću kapi voska i boje, ispisuje priča koja traje stoljećima.

- Naše djevojke su se nekad "matkale" na Bijelu nedjelju s pisanicama, to je bio dar jedne žene drugoj. Žene bi govorile: "Hoćeš li biti moja matka?", a to je značilo velika prijateljica, kuma za cijeli život, govori Katica Lončar, predsjednica Društva za povjesnicu i starine Molve.

Svoje prvo jaje koje će pokloniti prijateljici za cijeli život, naučila je izrađivati i Anica.

- Naučila sam kako se po starinski molvarski rade jaja, sviđa mi se ta naša kultura, kaže Anica Kokša, učenica.

Pisanica, odnosno jaje, simbol je novog života, nade i uskrsnuća.

Zato nije samo ukras, nego snažan znak vjere i tradicije.