"Ulica zaboravljenog vremena" spašava zanate od zaborava

Malo je tko bio u Baranji, a da nije prošetao "Ulicom zaboravljenog vremena" u Karancu. Svojevrsna je to etnografska zbirka koja je i službeno proglašena kulturnim dobrom. Sastoji se od sedam starih ambara u kojima se nastoje prikazati i od zaborava sačuvati zanati kojih više nema, kao ni majstora koji bi se njima bavili. 

Dva su desetljeća vrijedno prikupljani ovi predmeti. S ljubavlju, njih više od pet i pol tisuća. 

- To je hobi od djetinjstva, onda je to tako počelo kroz hobi, uz restoran, a gdje ćemo to smjestiti, pa kao - stavit ćemo jedan ambar, još jedan, pa još. I to se samo, neću reći napravilo, to se još uvijek radi, kaže Vladimir Škrobo-Bajo. 

Tako su ovdje tkalačka, stolarska, lončarska i bačvarska radionica, kovačnica te gostionica. A čuvao se i led zimi izvađen iz Dunava. 

- Sjekli bi led i onda bi saonicama i konjskom zapregom dovlačili taj led tu u ledaru i onda bi ga tu držali do ljeta. E onda se ljeti to prodavalo sladoledarima, mesarima, bogate familije koje su imale frižidere u to vrijeme, kaže Stanko Škrobo. 

Za one ostale kuće su se gradile od drva i ćerpiča - na suncu osušene opeke - premazane blatom i obojene vapnom. 

- Ti debeli zidovi su zimi dosta zadržavali toplinu, ali ono što je bitnije sada u ljetnim mjesecima - jako dobro zadržavaju hladovinu, tako da je sad popodne u njima za drijemati milina, kaže Stanko. 

Željelo se u Karancu stvoriti "nešto ni iz čega" jer nije bilo nikakva turističkog sadržaja. A imalo se što pokazati. Dokaz tomu - ulica koja se prije 80 godina zvala Obrtnička, a u njoj je bilo više od 30 majstora i obrtnika. 

- Ovo se ne smije zaboraviti i treba što više odraslih i djece doći upravo ovdje da vidi kako se nekad živjelo i da mogu cijeniti ono što imaju danas. Prekrasno je, kaže Romana Ana Reščić iz Zagreba. 

- S obzirom na to da sam odradio tjedan dana na moru, bio je red da dođem u Baranju jer je to na neki način zaboravljeni dio naše prelijepe Hrvatske, čiji svaki dio ima svoje određene vrijednosti, kvalitete i ljepote, naravno, kaže Darko Reščić iz Zagreba. 

U ovom je selu počela i proizvodnja baranjskoga kulena, danas zaštićene delicije. Koja uz vrhunska vina privlači posjetitelje. 

- Radi se o jednom krasnom obiteljskom gospodarstvu s ukusnom kuhinjom i gostoljubivošću, pun je hvale Nebojša Čović iz Kutine. 

Mjesto je to gdje vrijeme stane samo za vas da odmorite dušu i tijelo.