Pred ratarima još jedna proljetna sjetva: Uvjeti su za sada idealni

Pred ratarima je još jedna proljetna sjetva. Sjemena i gnojiva ima dovoljno, a i cijene, nasreću, nisu značajnije rasle. Kukuruz ćemo sijati na otprilike jednakim površinama kao i lani, ali je zato nešto veće zanimanje za sjetvu suncokreta. No, nije dobro da će šećerne repe i soje biti manje, a sve to čuli smo u Osijeku na konferenciji Hrvatske gospodarske komore uoči sjetve. Novi ministar poljoprivrede David Vlajčić ondje je najavio i bržu isplatu potpora.

- Za sada je godina ipak onako jedna od normalnijih, moramo reći od same jeseni, za ove jesenske usjeve. Evo, kiša pada, što će vjerojatno stvoriti neku akumulaciju u tlu pa će se to pozitivno odraziti na proljetnu sjetvu, ako temperature budu rasle, a rast će kao i svake godine. Očekujemo da ćemo normalno krenuti u sjetvu i da bi proljetna sjetva mogla biti odrađena u normalnim optimalnim uvjetima, kaže Mato Kovačić iz Tomašinaca.

- Uvjeti su za sada idealni, kaže Ivica Backo iz Potnjana. 

Jer im je i ove godine, kažu, sve poskupjelo. A znaju da će, ne daju li usjevima sve potrebno, to utjecati na urod. I, dakako, na njihovu zaradu. 

- Dušična gnojiva su poskupjela negdje od 15 do 20%, miješana gnojiva su išla do 10%, zaštita negdje oko 5 do 6%, sjemena tako isto oko 10%, kaže Mirko Laslo iz Satnice Đakovačke.

- Svake godine sve skuplji repromaterijal, a cijena naših proizvoda već par godina se ne mijenja i svake je godine u seljačkom džepu sve manje i manje novca, dodaje. 

- Repromaterijal u pravilu poskupljuje taman kad ga krenemo nabavljati, prije nego što dobijemo poticaje. I poskupljuje značajno. Znači, neka su gnojiva poskupjela čak preko 25%, zaštita je isto nešto poskupjela. Pa mi ćemo u sjetvu ići, radit ćemo dok nam to ekonomski uvjeti budu omogućavali, kaže Kovačić. 

Kasne potpore

 

Zato bi uvelike pomoglo kada bi dobili potpore na vrijeme. To više jer bi sve potrebno za sjetvu mogli kupiti kada su cijene niže. 

- Zadnje smo potpore dobili u studenom. Smatram da bi zadnje potpore trebale biti barem do 15. 3. Jer što vrijedi do 30. 6.? Što ćemo poticati? To je već nova žetva pšenice i žetva ječma već u toku, nema se što onda poticati, kaže Laslo. 

- Poticaji bi jako dobro došli na vrijeme da nam pomognu, da nas, 'ajmo reći, stave u poziciju da možemo uložiti na vrijeme i ne se zaduživati. Mi se u isto vrijeme zadužujemo, a čekamo svoje poticaje. Na gdje se mi zadužujemo tamo ide kamata, a tamo na naše poticaje, hvala lijepa, kamate nema, kaže Backo. 

- U zadnjih mjesec dana su gnojiva narasla 20%. Da smo imali novac prije 20 dana, taj poticaj bi vrijedio 20% više, kaže Kovačić.

Uskoro novac za saniranje štete od elementarnih nepogoda

No, vrlo brzo trebao bi stići novac za saniranje štete od elementarnih nepogoda u prošloj godini. Europska komisija Hrvatskoj je odobrila paket pomoći vrijedan gotovo 7 milijuna eura. Ministar Vlajčić najavljuje - bude li potrebno, osigurat će se dodatno i nacionalna sredstva. Usto ističe - radi se na ubrzavanju isplate potpora, ali i raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. 

- Do kraja godine u planu je donošenje novog zakona. Očekujem ubrzo sazivanje, formiranje stručne radne skupine, odnosno povjerenstva koje će obuhvatiti znanstvenu i stručnu zajednicu, rekao je Vlajčić. 

Dok se nešto ne promijeni, postojeći se zakon mora provoditi. A do tada ratari će u još jednu proljetnu sjetvu. I opet, savjetuje struka, umjesto u kalendar, bolje je gledati u termometar. 

- Oni koji su, u opasnosti da krenu ranije sa sjetvom, nek još malo sačekaju. Tlo se mora dići bar na 10, 11 stupnjeva Celzijusa na 2, 3 cm dubine da bi kukuruz, soja, suncokret počeli rasti kako treba, rekao je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Prošle je godine proizvedeno dovoljno sjemena za ovogodišnju proljetnu i jesensku sjetvu. 

- Ako gledamo ono što je certificirano kod nas, u ovom trenutku imamo 50 tisuća tona sjemena. To je povećanje za 8% u odnosu na prošlu godinu. I imamo negdje 9000 tona sjemena koje ide u treće zemlje u izvoz, prema OECD shemi, to je povećanje za nekih preko 50%, rekao je Goran Jukić, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, HAPIH. 

- Po proizvodnji sjemena samodostatni smo sa sjemenom strnih žitarica, soje i lucerne, dok s kukuruzom zadovoljavamo oko 50% naših potreba, rekao je Vlajčić. 

S obzirom na to da tržište posljednjih godina pogađaju razni poremećaji, početkom ove skočila je i cijena gnojiva. Ukupno za 15%. 

- Petrokemija ima zalihe mineralnih gnojiva prvenstveno fokusirane za hrvatsko tržište. Očekujemo nastavak proizvodnje sredinom ožujka i vjerujemo da neće biti nikakvih poremećaja u smislu nedostatka robe, rekao je Damir Piršić iz Petrokemije d. d. 

Zbog usjeva koji su sijani jesenas, ali i onih koje će tek posijati, ratari priželjkuju dobro vrijeme. Toplinskih će valova zasigurno biti, no, nadaju se, bez oluja koje im iz godine u godinu uzrokuju sve veću štetu na poljima.