Od katakombi Gornjeg grada do blaga Kralja Ludovika

Mnoge teme iz hrvatske povijesti još čekaju umjetničku obradu. "Blago kralja Ludovika" roman je Damira Trajčevića koji spaja 14. i 21. stoljeće, Zagreb i Dalmaciju.

Kako stvoriti priču za mlade u kojoj se prepleću hrvatska povijest, pustolovina, akcija i nove tehnologije? Odgovor zna Damir Trajčević, autor romana "Blago kralja Ludovika".

- Iskoristio sam svoju ljubav prema povijesti koju mi je u srednjoj školi usadio profesor. On nam je na drugačiji način tumačio povijest. Vrlo je intrigantan taj kralj Ludovik, pošto je slabo spominjan kod nas, a bio je i hrvatski kralj. I bio je neizmjerno bogat, to ja u knjizi opisujem, priča Trajčević.

Richard III. bio je nula prema Ludoviku

U to doba kralj Richard III. u Engleskoj je bio nula spram njega. Riječ je o Ludoviku I. Anžuvincu, hrvatsko-ugarskom i poljskom kralju iz 14. stoljeća. U svoje doba bio je najmoćniji vladar Europe. Na njegov se život naslanja fabula romana.

- Dvanaestogodišnji dječak kreće u potragu za tim blagom. Njemu je mentor djed, koji vodi sve, ali pušta svog unuka da sam istražuje, da iskorištava internet, Google, sve moguće najmodernije tehnologije i naravno vlastiti um, dodaje Trajčević.

Gornji grad s podzemnim hodnicima i katakombama

Važne pozornice romana su Zagreb i Gornji grad s podzemnim hodnicima. Budući da je rođen na Gornjem gradu - Trajčević je u taj roman ugradio dio svog djetinjstva. Tvrdi da osim Tunela Grič - postoje i drugi tuneli pod Gornjim gradom, koji su javnosti nedostupni.

Glavni su, kaže "katakombe koje spajaju crkvu sv. Marka s katedralom". To je bio nužni izlaz u slučaju ratne strahote ili prirodne nepogode - ali to nije bilo za građane.

Bribirska glavica kao postojbina Šubića

Junaka romana put vodi dalje do Zadra, Skradina i Bribirske glavice, gdje se događa vrhunac radnje. Bribirska glavica je postojbina knezova bribirskih, poznatijih kao Šubići. Početkom 14. stoljeća vladali su Hrvatskom i Bosnom.

"Blago kralja Ludovika" je šesta knjiga Damira Trajčevića. Napisao je trilogiju "Punoglafka" - romane o asocijalnoj zagrebačkoj mladeži, asocijalnima. Prema romanima je napravljena kazališna predstava u sklopu projekta neprihvatljivog ponašanja mladih.

Slijedio je triler o Domovinskom ratu "Takozvani i samozvani" te humoristični roman "Kako sam izgorio na Iskrici".

"Blago kralja Ludovika" je Damiru prvi roman za mlade. Tako je obogatio svoj opus u kojem su i novinarstvo, fotografija, snimanje, montaža, režija i gluma. Sve je to njegovo blago koje mu, za razliku od Ludovikova, nitko ne može uzeti.