150 vrsta sushija na zagrebačkoj izložbi

O starom japanskom jelu koje danas poznaje cijeli svijet - sushiju - otvorena je izložba u Zagrebu u Etnografskom muzeju i trajat će do 13. listopada.

U Japanu ga pripremaju već dulje od tisuću godina. Uvršten je i na popis nematerijalne baštine UNESCO-a. Sushi je kod nas popularan posljednjih godina, a sada je stigao i kao putujuća izložba. Zove se "I love sushi" - "Volim sushi" i postavljena je u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

- Sushi je, možemo reći, tradicionalno japansko jelo koje se priprema od riže koja je začinjena octom, s dodatkom soli i šećera, i dodacima, najčešće, svježe ribe ili plodova mora, povrća, jaja i slično, objašnjava Tomislav Mikuljan iz Veleposlanstva Japana u RH.

Danas ima doista mnogo vrsta sushija. Samo na ovoj izložbi prikazano je 150 najčešćih.

- Najpoznatiji je nigiri-zushi, što je u stvari sushi koji padne na pamet svakome kad pomisli na sushi, ali tu su još i maki-zushi, oshi-zushi, chirashi-zushi i tako dalje, napominje Mikuljan.

Nigiri-zushi je onaj s velikom kriškom sirove ribe. Maki-sushi je s rižom, u karakterističnom obliku rolice. Oshi-zushi je "prešani sushi", a chirashi-zushi pun je povrća.

Značenje ovog jela za Japance je golemo:

- Samo ime sushi se sastoji od dva simbola, od kojih prvi znači slavlje. Znači, možemo reći da je sushi neko jelo za slavlja, odnosno za neka posebna događanja. No, toliko se ukorijenio već u japanskoj svakodnevici da je postao svakodnevno brzo jelo u Japanu, kaže Mikuljan.

Sushi nije popularan samo u Japanu. Iako je nekima stran okus sirove ribe, sushi je našao poklonike diljem svijeta, ali tek u moderno doba:

- Sushi je danas vrlo dobro prihvaćen u svijetu. Uzimajući u obzir da je možda čak još sredinom prošlog stoljeća bio potpuna nepoznanica na Zapadu, zahvaljujući tomu što je zdrava i lagana hrana, početkom ovog stoljeća je doživio pravi bum, uključujući recimo i ovdje kod nas, u Hrvatskoj, dodaje Mikuljan.

Pravi sushi mora biti s rižom okruglog zrna i potpuno svježim sastojcima. Danas je omiljeni sastojak tuna. Sve to doznali smo na ovoj izložbi iza koje stoji Japanska fondacija.

- Japanska fondacija je državna agencija koja djeluje pod Ministarstvom vanjskih poslova Japana i njezina uloga je promocija japanskog jezika i japanske kulture u svijetu. Zato, evo, imamo i ovu izložbu ovdje u Zagrebu, objašnjava Mikuljan.

Na toj izložbi osjećate se kao u restoranu. Naravno, jelo nije pravo, ali jest priča o njemu, pa i o prošlosti Japana.

- Sama izložba se sastoji od nekoliko cjelina. Dakle, prvenstveno se radi o prošlosti sushija koji je u nekim ranijim godinama bio nešto sasvim, sasvim drugačije od ovoga što je sushi danas, kaže kustos izložbe iz EMZ-a Matija Dronjić.

Nekad se riža nije jela nego je služila samo za fermentaciju i čuvanje ribe. Sushi nalik današnjem pojavljuje se prije nekoliko stoljeća, u takozvanom razdoblju Edo.

- Kroz period Japana koji se može smatrati, uzmimo to sa zrnom soli, japanskom renesansom, negdje od početka 17. sve do druge polovice 19. stoljeća, kada se budi japansko građanstvo, obrtništvo, trgovina, gdje sushi s jedne strane postaje ulična hrana, a s druge strane se otvaraju restorani u kojima se poslužuje kao veliki, veliki specijalitet, dodaje Dronjić.

Možda ste i vi ljubitelj sushija, a možda oklijevate i kušati ga, no poruka iz japanskog veleposlanstva jednostavna je:

- Uživajte u sushiju i nemojte se bojati probati nove stvari ako još niste, zaključio je Tomislav Mikuljan.