Trebaju li se modernizirati programi po kojima se obrazuju budući učitelji?

Završena je obnova zgrade Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, oštećene u potresu. Bio je to povod Sunčici Findak da, u našoj novoj nedjeljnoj rubrici "Zaključna ocjena", provjeri trebaju li se, nakon obnove zgrade, modernizirati i programi po kojima se obrazuju naši budući učitelji?

Obnova Učiteljskog fakulteta i nova dekanica

Zagrebački Učiteljski fakultet se ponovio, nije dobio samo nove prostore nego i prvi puta u povijesti - dekanicu. Za dva dana sjeda u dekansku stolicu. Trenutačno se privikava na novu odjeću.

- Pet minuta je imam i još ne osjećam da je to toga dekana, ali vjerujem da će biti u redu, rekla je prof.dr.sc. Blaženka Filipan-Žignić, novoizabrana dekanica Učiteljskog fakulteta, Zagreb.

Javila se, otkriva nam, na to mjesto upravo da bi osvježila programe na Učiteljskom fakultetu.

- Mi imamo programe koji su stari 20- ak godina, 50- ak i jednostavno vrijeme ide naprijed i mi moramo hitno prionuti izradi programa, naglasila je.

Od sutra bivši dekan, iako ne krije zadovoljstvo što se na fakultet ove godine upisalo nikada više budućih učitelja, čak 234, smatra da tu za njih priča tek počinje.

- Nakon 5 godina integriranog studija, oni su spremni provoditi kvalitetni nastavni proces, ali to ne znači da ne moraju kontinuirano se educirati za nova znanja i tehnologije koje dolaze u naše škole, kazao je prof.dr.sc. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta, Zagreb.

- Nove tehnologije nisu prisutne samo u IT sektoru nego i u ovom dijelu kako pripremiti mlade da prepoznaju što s tehnologijom mogu, a da tehnologija ne zauzme neki drugi prioritet, rekao je prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Programi trebaju ići ukorak s vremenom; potrebna modernizacija

Odlični i omiljeni učitelji Mišo i Anita u razredu rade 16 odnosno 37 godina. Završili su Učiteljski fakultet, mentori su budućim učiteljima i slažu se da se programi definitivno trebaju osvježiti u skladu s vremenom. Kažu, na fakultetu se dobiju osnove, to nije sporno, ali..

- Jedna od mojih zamjerki je nedostatak edukacije vezane uz pedagošku dokumentaciju. Moje kolegice koje su kod mene stažirale često su imale pitanje kako voditi e-dnevnik, kako voditi pedagošku dokumentaciju koje je dosta, ispričala je Anita Dragičević, učiteljica razredne nastave OŠ Jordanovac, Zagreb.

Nisu pripremljeni za sve zahtjevnije roditelje, to im znanje nedostaje...

- Imam dosta studenata na vježbama i uvijek sam im govorio -  prvo budi čovjek, to je nekako najvažnije, surađuj s roditeljima, otvoreno komuniciraj sa starijim kolegama, uključuj roditelje, rekao je Mišo Basić, učitelj razredne nastave OŠ dr. Ivan Merz, Zagreb.

A uključiti treba u strateške obrazovne promjene i sam fakultet, tvrdi dugogodišnji profesor.

- Ja sam osobno sudjelovao u nekoliko reformi i nikada se država nije obratila za pomoć, za nekakvu suradnju, za izradu takve strategije. To je bio osobni angažman svakog pojedinca kao što sam ja recimo bio, kazao je prof.dr.sc. Miroslav Huzjak, Učiteljski fakultet, Zagreb.

Cijela Europa bori se s nedostatkom učitelja

U ovom trenutku na učiteljskom studiju su 1023 studenta. Na zavodu za zapošljavanje trenutačno ih je 1320. No, poznato je i da učitelji napuštaju razrede i nalaze si druge poslove. Cijela Europa bori se s nedostatkom učitelja. Zato je oko dvije trećine svih obrazovnih sustava u Europskoj uniji uvelo alternativne puteve za ulazak u učiteljsku profesiju. 

- Imam viziju da budem opušten u učionici i da djeca nauče kako da uče, da im bude zabavno, odgovara student Damjan Ivanjko na pitanje kakav će biti učitelj.

 I upravo se u dokumentima Vijeća Europe koji se odnose na obrazovanje naglašava da posebnu pozornost treba posvetiti učiteljima početnicima. Pa olakšajmo im početak karijere da imaju sigurnost zbog stečenog znanja na fakultetu, ali i da im se nitko ne miješa u posao.