Sveučilišni kampus Borongaj: Ima li nade za zaboravljeni projekt?

Znanstveno - učilišni kampus Borongaj svečano je otvoren 2007. godine. Od tada do danas, vrlo malo što je obećano vezano za kampus, je ostvareno. Trenutačno je ondje nekoliko fakulteta, okruženo livadama i devastiranim bivšim vojnim objektima. I tako uz Split, Zadar, Osijek, Rijeku, Zagreb jedini nema svoj sveučilišni kampus.

Arhitektonski plan postoji, više se nitko ne može izvlačiti niti na nesređenu imovinsko- pravnu dokumentaciju. Za našu rubriku "Zaključna ocjena tjedna" Sunčica Findak doznala je u kojoj je danas fazi sveučilišni kampus Borongaj - 18 godina nakon otvorenja.

Sveučilišni kampus Borongaj 18 godina nakon

Tog 12. listopada 2007. održao se najposjećeniji znanstveno-obrazovni događaj godine. A tek planovi i obećanja... Primjerice, na kampusu će studirati 35 tisuća studenta, tu će biti studentski dom, fakulteti, sportski tereni, inovacijski centri i sve će naravno biti završeno za 4 godine.

Ali danas, 2025., zagrebački rektor, da sve bude zanimljivije, profesor na Građevinskom fakultetu, drži papire, projektnu dokumentaciju i teško se miri sa situacijom da radovi nakon 18 godina nisu ni počeli. Pitamo je li problem neriješena imovinsko-pravna dokumentacija?

- Danas je to 1/1 na Sveučilištu u Zagrebu, ali prioritet je uvijek negdje drugdje. Nije trebalo u cijelosti zaboraviti Sveučilište u Zagrebu, ovdje je on u cijelosti zaboravljen, a znamo da ono obrazuje 52 posto studenata u RH, rekao je prof. dr. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Umjesto 35 tisuća, danas je tu 5 tisuća studenata triju fakulteta koji aktivno drže nastavu, a od prošle godine i jedno veleučilište.

- Ova bivša zgrada koja se koristila kao radionica za tenkove bi se koristila kao Centar za popularizaciju znanosti, prvi u Hrvatskoj ,i to je vrijednost 9 milijuna eura. Ima još Cipar (koji nema Centar za popularizaciju znanosti), to je sve zaustavljeno i nije se uspjelo realizirati, kazao je Lakušić.

Brojni planovi ostali neostvareni

Nije se realizirala ni nadogradnja Fakulteta prometnih znanosti i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta čiji bi dodatni prostori, poput centara za sigurnost prometa te psihološku i edukacijsku pomoć, bili itekako važni za građane. 

- Fakulteti koji su prije 7 godina dobili sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije, ona je izrađena do razine građevinske dozvole. Nekoliko puta je već produžen rok valjanosti građevinske dozvole, kazao je rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Dolazimo i do lijepe livade, ali bilo bi mnogo ljepše da je ovdje ono što su arhitekti predvidjeli - sportska dvorana Borongaj. A istočno isto tako za zagrebačke studente zanimljivi objekti.

- Paviljoni studentskih domova, kako je predviđeno arhitektonskim natječajem, svaka od ovih zgrada imat će 500 smještajnih jedinica i to je ono što je važno, da uz kvalitetne programe imaju i kvalitetan studentski standard, rekao je Lakušić.

Pokazuje nam rektor i planiranu tramvajsku prugu, dječji vrtić za male znanstvenike, ma mnogo toga. Ali nažalost sve to možemo samo zamišljati.

Prema izračunima sve bi to stajalo milijardu i pol eura i bilo završeno za tri godine. Ali postoji jedan problem. Netko mora napokon i odlučiti da je znanstveno-učilišni kampus Borongaj potreban glavnom gradu. Jer u ovoj priči staroj 18 godina nitko nije kriv, osim onih koji donose odluke o prioritetima.