U većini država EU-a - obvezno obrazovanje traje 10 ili 11 godina, a nerijetko 12, pa i 13. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Unije s obveznom školom u trajanju - od osam godina. O produljenju obveznog školovanja u našoj zemlji govori se već više od 20 godina - tu temu analiziramo u rubrici "Zaključna ocjena tjedna" HTV-ova središnjeg Dnevnika.
Upravo od slijedeće školske godine, kako je najavljeno - i u nas će obvezno obrazovanje trajati 9 godina, no, ne na način da se uvodi 9. razred, nego da godina predškole traje od 500 do 700 sati i bude obvezna za svu djecu.
Više od 20 godina, naime, slušamo i čitamo naslove o produljenju obveznog obrazovanja u našim školama, a najzanimljivija je bila 2007. godina kada je Sabor čak donio Nacionalni program mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja. Pa ako se i to ignoriralo, s pravom se pitamo želimo li mi to uopće? Čni se da želimo, ali ne 9. razred, nego tzv. nulti predškolski obvezan razred.
- Godina predškole provodit će se u predškolskim ustanovama u trajanju od 500 do 700 sati i upravo učiteljski fakulteti će biti spremni za provođenje i usavršavanje onih koji će u sustavu biti osposobljeni za taj rad, napominje Vesna Šerepac iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
U vrtićima bi tako djeca obvezno trebala biti 3 i pol sata dnevno.
- Pozitivno je što bi djeca ranije ušla u sustav, duže bi se zadržali u sustavu osnovnog obrazovanja što bi nama u srednjim školama onda pomoglo u segmentu da steknu proširenje vještina jer eto u posljednje vrijeme mi u gimnazijama primjećujemo da su učenici slabašnije pripremljeni u području matematike, fizike i kemije, ističe ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu Sandra Breka Ovčar.
U mnogim državama djeca kreću u obvezno obrazovanje s 3, 4 ili 5 godina.
- U Belgiji obvezno školovanje, odnosno obrazovanje, traje od pete do osamnaeste godine, što je propisano belgijskim zakonom, kaže veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, nj.e. William De Baets.
U Francuskoj obvezno obrazovanje traje od 3. do 18. godine, Velikoj Britaniji od 5. do 18., Portugalu od 6. do 18. godine. Najkraće traje uvjerljivo u Hrvatskoj.
Da se pita naše učenike, obvezno obrazovanje već bi se odavno uvelo:
- Ja mislim da bi obvezno obrazovanje trebalo produljiti bar 2 godine; mislim da bi trebalo produljiti obvezno obrazovanje do 18. godine; mislim da bi srednjoškolsko obrazovanje trebalo biti obvezno, mišljenja su nekih učenika.
Ravnateljica zagrebačke XVI. gimnazije Nina Kraković kaže da podržava opciju da se obavezno školovanje produlji do 18 godina:
- Iako na neki način to kod nas postoji jer mali postotak učenika ne završava srednju školu iako ona formalno nije obvezna, komentira Kraković.
Podaci OECD-a kažu da oko 2 posto naših mladih napušta srednjoškolsko obrazovanje, što nisu loši podaci, ali za našu državu je i to mnogo. Neki smatraju pak da ako se ide na produljenje, treba pravi 9. razred.
- Na taj način bismo rasteretiti mlade ljude određenog sadržaja. Sve one stvari koje slušaju bi bile na drugačiji način koncipirane, smatra ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.
Vratimo li se na početak velikih najava o produljenju obveznog obrazovanja, nekako se čini da smo se umorili od tih priča, a najava kako će Zakon o osnovnom i srednjem školstvu razdvojiti ideju o eventualnom obveznom i srednjem školstvu čini još daljom. Neki će odahnuti, a mnogi će reći - šteta!
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!