Već dva desetljeća mladi iz cijele Hrvatske rade na obnovi impresivnih bakarskih prezida

Iznad Bakarskoga zaljeva, na šaci zemlje otetoj kamenu, od pamtivjeka su čuveni bakarski vinogradi iz kojih je nastajala Bakarska vodica - pjenušac koji je pila i Marija Terezija, tvrde Praputnjarci. Vremenom, ali i neodržavanjem vinograda ne samo da je isprana zemlju iz kamenih gredica, već su i zatrti posljednji čokoti.

Već dva desetljeća mladi iz cijele Hrvatske vrijedno rade na obnovi ovih impresivnih bakarskih prezida. Riječima se teško mogu opisati napor i muka uz koje se nekada ovaj strmi teren pretvarao u vinograde.

- Pa težak je, ali kad vidiš da si napravio nešto da si stvorio nešto obnovio nešto, onda je sve lakše, rekla je Ana Uremović, studentica iz Zagreba.

A još je teže zamisliti da su to radile žene, jer su muževi plovili i na morima zarađivali kruh za obitelj. Žene su ovdje krčile i zidale, donosile zemlju i sadile vinovu lozu. Današnjim je djevojkama to nezamislivo.

- Ja sam inače iz Đakova. Znači dolazim iz jednog područja gdje baš nema suhozidne gradnje, ali sam preko faksa se počela zanimati za to, rekla je Anica Tubanović, studentica.

Nekada su se ovi terasasti vinogradi prostirali na 42 hektara strmina od Bakra do Bakarca. Danas su obnovljena 2 i pol.

- Ovo je zapravo super, taj neki praktični rad koji nije direktno povezan s nekom teorijom, ali je taj rad rukama izrazito bitan, osjetiti materijal, znati kako se to radilo u povijesti kaže Fran Polan, student.

Upravo stoga važno je ove prezide spasiti od zuba vremena, a baš to radi Udruga "Praputnjak - kulturni krajolik" te organizira radionice poput ove - na koju mladi iz cijele Hrvatske dolaze učiti kako se nekada radilo i gradilo.

- Najvažnije je da skrenemo pažnju na naš kulturni krajolik, da ga malo promoviramo, da ljudi za njega čuju, a s druge strane da ljudima pokažemo kako složiti suhozid ako ga imaš ili generalno, kako se malo baviti s našom tradicijom, ističe Ivona Miloš, predsjednica Udruge Praputnjak - kulturni krajolik.

Iz obnovljenih vinograda dobiva se godišnje tona i pol grožđa, odnosno oko 1000 boca Stare bakarske vodice, koja je, ne tako davno, dobila status vrhunskog pjenušavog vina.