Hoće li Hrvatska postati "raj" za strane beskućnike?

19.01.2022.

17:17

Autor: Anita Markovina Radnić/Regionalni dnevnik/IMS/HRT

U Hrvatskoj je sve više stranih beskućnika

U Hrvatskoj je sve više stranih beskućnika

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Ulaskom u Schengen Hrvatska će postati "raj" za strane beskućnike - na to već neko vrijeme upozoravaju iz udruga koje vode dva splitska prihvatlišta. No sve relevantne državne institucije zasad ne reagiraju, niti je išta precizirano zakonima.


Sunce, more i blaga klima - privlače na hrvatsku obalu sve više stranih beskućnika.

U Prihvatilištu za beskućnike Udruge Snaga vjere na Šperunu koje vodi Nikša Džanko u godinu dana ugostili su ih desetak. Dođu i odu, svaki sa svojom životnom pričom.

- Neki dođu tražiti posao, ali ih ima dosta koji dođu i skitati i snalaziti se bez novaca, pravi beskućnici, nomadi, kao naši čergaši, kaže Džanko.

U gradski prostor uložio je desetke tisuća eura svojeg novca, ali ne žali i sretan je dok može pomoći. Prihvatilište se, kaže, financira doslovno iz dana u dan, ali nitko ondje nije i neće ostati gladan niti žedan. 

- Bio je jedan Brazilac na putu oko svijeta, umoran, bez para. Odmorio je 10-15 dana. On je već dvije i po godine putovao od Brazila do Splita, onda je produžio za Japan, i to na biciklu, priča Džanko. 

I u udruzi Most svjesni su da problem stranaca sklonih skitnji neće moći riješiti sami. 

Drago Dado Lelas, voditelj Prihvatilišta za beskućnike Udruge Most, objašnjava da beskućnicima pruže pomoć u hrani, u odjeći, vreći za spavanje, u mogućnosti tuširanja, ali nemaju zakonsko pravo da ih smjeste u prihvatilište.

Kod nas se za beskućnike skrbe gradovi, no nakon ulaska u Schengen, morat će se, kaže Lelas, uključiti i država.

- Mislim da je ovo problem cijele države, da bi trebalo, u biti, preventivno razmišljati i vidjeti kakve su mogućnosti za te osobe koje će se pojaviti kod nas. Najvažnije je da se utvrdi protokol- da znamo što moramo raditi kao humanitarna organizacija, je li nadležnost možda centara za socijalnu skrb, je li nadležnost grada ili nekog drugog, kaže.

Dok se to ne definira, ne bi, kaže, bilo loše raspitati se kako se s time nosi Grčka. Da ne bude - nismo znali.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!