U Slavoniji se na Veliki petak tradicionalno jede riba. I to najčešće ona - slatkovodna. Iako iznimno zdrava, u odnosu na morsku, nepravedno je zanemarena. Tomu u prilog ide i podatak da Hrvati na godinu pojedu samo 20 kilograma ribe, od toga dva kilograma slatkovodne.
Pune ruke posla, a pune i mreže. Treba uzgojiti zdravu ribu bogatu vitaminima i mineralima.
- Kada mrijestimo soma, koristimo velike primjerke soma. Od nje dobijemo mnoštvo ikre, odnosno malih ličinki, za nasad u našem mladičnjaku, rekao je Boris Vidaković, tehnolog ribnjaka Grudnjak.
A tu su još i tolstolobik, štuka, smuđ. No, najviše je šarana kojeg na godinu pojedemo samo pola kilograma.
- Hranimo ga ekstrudiranom hranom. On ima puno manje sadržaj masnog tkiva i samim time nema ni mirisa, puno je kvalitetniji za konzumaciju, naglasio je Tomislav Slačanac, glavni tehnolog ribnjaka Grudnjak.
- Sve se više prepoznaje vrijednost zdrave hrane. Riba je u samome vrhu, tako da bi mi u ovim godinama koje su za nama mogli prodati i veće količine, kada bi ih imali na raspolaganju, istaknuo je Josip Tokić, voditelj Ribnjačarstva PP Orahovica.
Ali u druge europske zemlje. Onamo odlazi čak 70% od 4000 tona koliko se proizvede. Zbog povećane potražnje za ribljim proizvodima u ovu se proizvodnju sustavno ulaže. Samo u posljednje dvije godine - 10 milijuna kuna.
- Velika je prerada u tijeku. Radimo 24 sata u tri smjene. Dnevno je ovdje 100 ljudi, rekla je Andreja Kovačević, voditeljica tvornice za preradu ribe.
- Ovih dana je gužva. Zahvaljujući novim strojevima sve stignemo, istaknula je radnica Hermina Batarac.
U jedinoj takvoj tvornici u regiji na dan se obradi 50 tona slatkovodne ribe.
- Obitelji su manje, traži se manje pakiranje, manji oblici. Pokušavamo povećati prodaju i konzumaciju te ribe, rekao je Saša Breznik, predsjednik Uprave PP Orahovica.
Usporedbe radi, Mađari je pojedu čak 5 puta više od nas. A mi tradiciju proizvodnje imamo, ali ne i naviku jedenja te zdrave namirnice.