Invazivna riba lav širi se Jadranom, stigla i do Hvara

Do otoka Hvara, nakon što je viđena i ulovljena u akvatoriju Visa i Dubrovnika, stigla je otrovnica - riba lav ili vatrenjača. Ta invazivna vrsta, prateći globalno zagrijavanje, u Jadran je stigla kroz Sueski kanal. Podvodni ribolovac na području Malog i Velog Zaraća vidio je 4, a ulovio 3 vatrenjače, nepoželjne gošće koje su prijetnja postojećem morskom ekosustavu.

Lijepa i opasna. Riba lav. Ne riče ali ubada, otrovnim bodljama. I brzo osvaja novi teritorij.

- Mislim da nije potrebno dizati nikakvu paniku. Prilagodit ćemo se, kao što se prilagođavamo svim drugim stvarima, rekao je dr. sc. Branko Dragičević, Institut za oceanografiju i ribarstvo. 

Među prvima na fronti prilagodbe su i podvodni ribolovci.

- Tijekom ribolova vidio sam je prvi put u životu - ribu lav. Prvo me oduševila njezina pojava, poslije sam promislio o čemu se radi. Normalno, nisam joj oprostio i u prvom momentu nisam znao što ću s njom. Prva pomisao je li otrovna, hoće li me ubost ili neće i nekako sam se snašao kao i ostalu ribu sam skinuo s osti, kazao je Georges Buj, podvodni ribolovac.

Vatrenjača, što joj je drugi naziv, dolazi i u vrlo plitko. Međutim, ne napada ljude.

- Ona je jako mirna i sigurna u sebe. Kad me vidjela, ima jedan pokret gdje spusti glavu u stijene, ali njena perja ostaju, to je isto kao kad se dijete igra "kuku-kuku nema me", a u biti vidim njena perja, objasnio je Buj.

Stigla je nepozvana iz južnih krajeva.

- Loša vijest je ta što se ona izdašno hrani s ribljom mlađi i brojnim drugim organizmima koji su naši lokalni. Međutim, ta je riba jestiva, dapače jako je dobra, može se konzumirati bez straha, rekao je Dragičević.

Otrovnica je, ali nije otrovna. Samo treba oprezno odstraniti bodlje.  

- Sam otrov kod uboda je termolabilan što znači da će ga više temperature neutralizirati, isto kao kod škarpine i kod pauka, naveo je Dragičević.

Problem za naš eko sustav je njezino brzo razmnožavanje.

- Zapravo nema nekakvih značajnijih neprijatelja u jadranskom moru. Kirnje i hobotnice su joj neprijatelji, ali ne dovoljno značajni jer ih nema u toliko velikom broju, kaže Fedra Dokoza, kustos Prirodoslovnog muzeja Split.

Najveći predator za nju može biti čovjek. Za sada ribu lava imamo u moru, na izložbi o invazivnim vrstama u Splitu, i u akvariju u Dubrovniku. Uskoro vjerojatno na ribarnicama, i menijima.