06:38 / 25.10.2021.

Autor: Ana Marušić/More/HRT

Kalafat koji gradi svoj posljednji brod

Rado Mihić gradi svoj posljednji brod

Rado Mihić gradi svoj posljednji brod

Foto: More / HRT

Sve je manje tradicijskih brodograditelja. A na otocima je svega sve manje, pa tako i ljudi koji bi znali napraviti brod. Drveni, jer takav ima dušu.

- Neće niko da radi to. Evo ja ću dvije godine to raditi. Znate što je dvije godine? Teško je i fizički, ali na kraju je lijepo, priča kalafat Rado Mihić. Pa se u maloj saljskoj uvali polako rađa spektakularno lijep brod. Toliko da ga s ljubavlju prate brojni Saljani.

- Ja imam pedeset godina, malo jače. Ovoliki brod još nisam vidio da se gradi. Bude onih manjih brodićov, kaićov, bilo šta, do osam metri, a ovo je 13, kaže German Grbin. Pa Gero svojim fotoaparatom dokumentira ovaj jedinstven događaj za njihovu malu valu.

Sašćica još uvijek živi kao mali škver, tradicija brodogradnje ovdje je žilava. Još u prvoj polovini 18. stoljeća na Murter i Dugi otok, odnosno naselja Tisno i Sali, doselila su se i širila znanje nekolicina korčulanskih brodograditelja. 

U jednom od murterskih brodogradilišta zanat je 1906. godine izučio i Paško Mihić iz Sali. Njegovi nasljednici danas grade brodove širom svijeta, među njima i braća Rado i Ivan, ovdje na mjestu njegova prvog škvera. Na veliko zadovoljstvo i ponos cijelog mjesta.

- Ovdje je Noina arka, ovaj čudesan brod, to je remek djelo. Divno je što se u Sali i kalafati vraćaju drvu, drvo je nabolji element za brodove, ali i za život, kaže Ante Mihić. Neven Ušalj dodaje kako ljudi kad vide brod ostanu zatečeni. Rado im kaže da se radi o maketi koja je došla s fakulteta u Zagrebu. Ali nije - sve svojim rukama napravio jedan čovjek, uz malu pomoć prijatelja.

Malo dalje, Marjeto Orlić radi na svom brodu. Kao dijete je pomgao ocu. To je bio njegov zadnji brod. "Isto kao što Rado sada gradi zadnji brod za sebe. A kad neko brod gradi za sebe, onda je to kvalitetan brod - tu nema ni škrtarenja ni fušarenja", kaže Marjeto kojemu je drago biti blizu Radova pothvata.

A naš majstor ni sam ne pamti koliko je u životu brodova sagradio. 

Rado Mihić

Rado Mihić

Foto: More / HRT

- Sve ću sam učiniti. Od početka i trasiranja modela, šablona, centriranja, interijera unutra, namještaja, sve ću sam uraditi. Jer kad radite na jednom malom brodogradilištu kao što je ovo moje bilo - onda morate sve znati, nema druge. Imam veliko iskustvo, prvi brod sam učinio od dvanaest godina, prisjeća se Rado.

Za početak je vrlo precizno napravio model u mjerilu 1:10

- Iz tog se modela vade sve mjere, trvadure, škavadure. To su sve talijanski nazivi, od Venecije još- Model je napravljen od letava koje se mogu rastaviti. Od njih se dobivaju krivulje, a od njih se poslije rade nove mjere. I od toga se rade svi šabloni na brodu, ima ih oko 200 i i više. Sama rebra su iskrivljena gotovo od prove do krme na vodenoj liniji, tako da će brod imati veliku stabilnost, objašnjava Rado.

Ovoliki brod ima budućnost u turizmu, smatra Rado, pa mu nije teško uložiti sve vrijeme i znanje u njega. Svako jutro ide do broda, dobro ga pregleda i uvijek, kaže - ima nešto za korigirati. Brod će, kaže - biti stabilan i dizati se u brzini na drugoj trećini. To će mu dati ljepotu - da bude kao galeb na moru, priča.

Ipak, Rado nije optimist u vezi s opstankom drvenih brodova. "Sad idu na regate, pa su napravili muzej i to reklamiraju. Ali ja mislim da kad brodograditelj napravi jedan drveni brod i on ga ne može prodati - tu nema budućnosti", kaže.

Ako je saljski Porat najpoznatiji dio mjesta, Zmorašnje selo najstariji, ova je uvala jedno od važnijih mjesta saljskog duha. Mještani se dive Radovoj hrabrosti i činjenici da se upustio u ovaj pothvat u svojim godinama. Proces je, kažu - dugotrajan i mukotrpan, ali hvale vrijedan.

Slažemo se i divimo zajedno s ostalima. Ekipa Mora vratit će se u Sali i pratiti kako brod nastaje. A za dvije godine, kad bi brod trebao biti gotov, očekuje se prava fešta - uz pjesmu i harmoniku. I još jedna priča u Moru, uz koju će upoznati još jedno lice neumornog saljskog kalafata.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!