Ljube se dobri, loši, zli, al' nitko tako kao pršut i sir

Ako se ne proizvodi u Dalmaciji, pršut se ne može zvati dalmatinskim. Ako se ne proizvodi na Pagu, sir ne može biti paški. Certifikati i oznake izvornosti zaštitili su autohtone proizvode, a Ministarstvo poljoprivrede donijelo je novi pravilnik prema kojem će uskoro njihovi proizvođači dobivati i subvenciju za proizvodnju. Onima koji imaju certifikat takva je proizvodnja nerijetko kompliciranija i skuplja.

Ljube se dobri, loši, zli, al' nitko tako kao pršut i sir. Dalmatinski pršut delicijom čini upravo njegovo podrijetlo.

- Dalmatinac mu je otac, a majka mu je bura. Znači, on je napravljen ovdje tradicionalno i mi ne znamo drukčije to raditi, kaže Mate Lukin, direktor mesnice i pršutane, član Udruge "Dalmatinski pršut".

Tri tisuće komada garantirano domaćeg dalmatinskog pršuta, sušenog na buri i dimu. Mnogi bi pomislili da su se probudili u raju.

U pršutani u zadarskom zaleđu pozdravljaju novi nacrt pravilnika Ministarstva poljoprivrede.

- Mislim da će to uroditi plodom, da bude što više certificiranih pršuta i da po tome bude poznati ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, kaže Lukin.

Certificirani paški sir proizvodi obitelj Čemeljić. Nije to lak posao - sve se manje mladih odlučuje baviti sirarstvom.

- Bilo bi šteta da se sva ta tradicija koja postoji na otoku, pogotovo u ovoj sezoni gdje se generacije izmjenjuju, da mladi to puste i da to nestane, kaže Ivana Čemeljić (OPG Branimir Čemeljić).

Ivana je izračunala da bi male sirane na Pagu koje imaju oznaku izvornosti i proizvode oko tonu i pol sira godišnje mogle dobiti oko 6 tisuća eura.

- Nakon samo jedne godine u certifikatu bi trebali dobiti, biti isplaćeni, na temelju proizvedenog sira bi se taj iznos odmah mogao uložiti u takvo opremanje, ili na kraju kupnju još ovaca, tako svašta, svega nam treba, kaže.

Upravo je Udruga proizvođača paškog sira zadnje dvije godine pregovarala s Ministarstvom poljoprivrede - pravo na subvenciju troškova imat će svi proizvodi s oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.

- To je za nas velika stvar i veliki vjetar u leđa, proizvodi sa zaštićenom hrvatskom izvornosti su dio hrvatskog nacionalnog identiteta, ono što nas razlikuje od drugih, kaže Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira.

Jer zagorske štrukle, baranjski kulen, lički krumpir, novigradska dagnja, paška janjetina... Ne mogu se proizvesti, na svijetu, nigdje drugdje.