Pronalazak ili otkriće novih izvora hrane iznimno su važna i sve aktualnija tema. Biljka Motar, mnogima je nepoznata, premda je zelena i ljekovita. Stanovnik je gotovo svake plaže na našoj obali.
09.09.2025.
07:00
Autor: Tatjana Lisičin/M.Z./More/HRT
Pronalazak ili otkriće novih izvora hrane iznimno su važna i sve aktualnija tema. Biljka Motar, mnogima je nepoznata, premda je zelena i ljekovita. Stanovnik je gotovo svake plaže na našoj obali.
Motrom se naša znanost u posljednje vrijeme sustavno bavi i na tome tragu s dobrim razlogom pita - je li motar samo obalni ukras, lijek ili s obzirom na klimatske promjene možda ipak hrana budućnosti?
Niska je rasta, mesnatih listova, a zove se još i obalni petrovac, šćulac, obalac. U šetnji doslovce bilo kojim dijelom naše obale - samonikli motar je lako uočiti.
- Možemo reći da naraste svugdje, od kamenih pukotina do zemljanih nasipa, pješčanih plaža, šljunčanih plaža. Raste svugdje, i taj prostor njegovog rasta znači mjesto nekakvog prirodnog staništa, rekao je Branimir Urlić iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.
Motar je grmolika biljka, narasti može i do pola metra u visinu. Na Mediteranu je nekoliko različitih vrsta, a naša je najsličnija onoj koja raste na istočnim obalama Italije.
Većini je u mirisu dominantna komponenta limuna. Možda vam to zvuči apstraktno ali nije, jer tu ima limuna i naranči. Zato, kada ga protrljate, osjeća se miris tog dominantnog spoja limuna, koji u stvari i najviše karakterizira naš hrvatski dalmatinski motar, rekla je Marijana Popović sa Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.
Istraživanje različitih eko tipova motra u središtu je nedavno završena projekta "SI FENEL FOR MED" koji se bavio korištenjem novih biljaka u poljoprivredi, zbog nedostatka hrane u pojedinim regijama svijeta.
- Glavni ciljevi projekta su održivo kultiviranje te nove sadnice, ali i valorizacija biljke kako bi se proizvodila nova hrana i piće. Cilj projekta je i procijeniti ekonomske i ekološke održivosti uzgoja motra, objašnjava Lucia Aquilanti sa Sveučilišta Marche u Anconi.
U središte zanimanja znanstvenika motar je došao jer je ta, antioksidansima i karotenom prepuna biljka, jedna od rijetkih prilagođenih staništima oskudnima vodom, izloženima visokom salinitetu i temperaturnim promjenama.
- Vi svi znate da su u povijesti ga pomorci baš nosili na sva duga putovanja iz razloga da ne obole od skorbuta i to je jedan vid prevencije. Konzumirali su motar, tako da osim izrazito visoke koncentracija vitamina C u našem hrvatskom motru imamo i visoke koncentracije ostalih sastojaka koji imaju pozitivan zdravstveni učinak, kazala je Ivana Generalić Mekinić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu.
Motar je biljka s puno potencijala, zaključak je u Splitu znanstvenika iz Italije, Francuske, Tunisa, Turske i Hrvatske. Industriji će, a ponajprije prehrambenoj, biti sve zanimljiviji, a koliko ukusan može biti - pokazali su izloženi proizvodi od te sve poznatije biljke. Namazi, marmelade, grickalice, pivo, kuharica s receptima. Sve od motra.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora