Radionica gradnje tradicionalnih suhozida u Starogradskom polju

Na Hvaru u Starogradskom polju već pet godina održava se desetodnevna radionica gradnje tradicionalnih suhozida. Polaznici radionice su iz raznih zemalja - iz udruženja Volontera svjetske baštine. 

Obnavljali su i gradili suhozide u kulturnom krajoliku starom 2 i pol tisuće godina, zbog čega je polje 2008. uvršteno na UNESCO-vu listu. Vrijedne volonterske ruke dobro su pripomogle i lokalnim vinarima.

Vrijedne su ruke mladića i djevojaka koji su u Stari Grad došle učiti i tisućljetnoj tradiciji otoka koji na svojim obalama i poljima pamti stare Grke i Rimljane. Ostavili su davni narodi iza sebe pejzaž polja koji je funkcijom i formom do danas ostao suštinski gotovo netaknut. Geometrijski je to sistem podjele polja. Najočuvaniji antički grčki katastar na Sredozemlju oblikovan u tehnici suhozida, koji se stoljećima dograđivao i čuvao. Da bi naučili stara znanja, skladnoj je ekipi studenata medicine, farmacije, politologije, arheologa i arhitekata bilo dovoljno tek nekoliko dana.

- Počnete s uništavanjem starog zida, potom se izgrade temelji s najvećim kamenjem koje možete naći i onda polako gradite. Uzmete dva kamena, ispunite sredinu, uvjerite se da su stabilni i onda napravite da se ne pomiču. I to je uglavnom to, naglasio je Togan Cakir s Cipra.

- Ja sam arhitektica i radim u Ministarstvu zdravstva, a honorarno i u Ministarstvu kulture. Ovdje sam jer sam fascinirana starim i tradicijom. Na koji način izgraditi zid bez upotrebe cementa ili betona. Naučila sam kako kamenje može graditi čvrst zid bez vezivnog materijala, rekla je Fatmah Ahad Ali iz Kuvajta. 

Pedeset i pet metara oštećena zida u deset dana popravile su i izgradile spretne ruke koje su došle iz Kuvajta, Poljske, Španjolske, Turske, Slovačke, Sjeverne Makedonije i s Cipra. Svaki kamen sada je na svome mjestu. Baš kao da su ga slagali stari Grci. 

- Ispočetka sam bio pomalo izgubljen, jer bilo je potrebno prepoznati oblik kamena pogodnog za gradnju zida. Treba naučiti ispuniti rupe na stabilan način. Sjajna je pomisao da su ovi zidovi tu stoljećima. Odličan je osjećaj raditi na njihovom održavanju. Ovim bih se poslom htio baviti i u svojoj zemlji, objasnio je Gael Gonzales iz Španjolske. 

- Imamo iste zidove u mojoj zemlji, ali do sada nisam imao pojma o tomu kako su izgrađeni i zato sam došao da vidim kako se uistinu grade, istaknuo je Salaheddine Lekmine iz Maroka.

Promocija suhozida i njihove izgradnje

U radionici je, kao zidar i kao fotograf, sudjelovao Pawel iz Krakowa. U Stari Grad dolazi čak 26 godina, hrvatski govori savršeno, ovo mu je druga radionica suhozida. 

- Ja slikam i pripremit ću je neku knjigu poslije toga. Baš sam sretan da sam bio pozvan, naglasio je Pawel Jaroszewski iz Poljske.

Radilo se svaki dan po osam sati. Ujutro i popodne. Neumorno. Radionicu su vodili članovi Udruge Dragodid koja promovira suhozide i njihovu izgradnju.

- U početku zna biti ponekad malo frustrirajuće, jer nekad je teško ljudima koje nikad nisu primili kamen u ruku objasniti kako se zapravo princip i fiziku iza svega toga, ali zapravo kroz par dana skužite koliko je zapravo to dijeljenje znanja lijepo i koliko je koliko zapravo sve što mi radimo ima smisla u konačnici, naglasio je Duje Mikelić iz Udruge Dragodid.

Radionicu koju provode Volonteri za svjetsku baštinu financira Ministarstvo kulture i medija, organizira povjerenstvo za UNESCO i Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem. 

- Cilj je u stvari ne samo prenijet znanje na buduće generacije nego cilj je tu baštinu koja je u stvari UNESCO-va baština svjetska baština pronijet diljem svijeta naime tu je svake godine po 12 volontera participanata raznih stručnih profila do sad je prošlo sigurno nekih do 70 ljudi u ovih pet godina što je stvarno reprezentativan broj, rekao je Vinko Tarabušković, ravnatelj JU Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

Raditi se nisu libili ni vodiči radionice ni ravnatelj Agencije. Svaka je ruka potrebna jer je posla puno.

Novo iskustvo

A nakon gradnje, posljednji dan radionice pošli su volonteri u jematvu. Do zadnjeg jutra na Hvaru uživali su u bezvremenoj, zelenoj, kamenoj ljepoti staroga polja. Udisali miris blaga, kasna ljeta. Buduća liječnica Yaren i arheolog Darko brzo su naučili kako brati grožđe. To je dio programa koji obuhvaća i razgledavanje otoka.

- Ovo mi je prvo iskustvo da idem u berbu grožđa. Super je vidjeti koja je muka zbog vina da se sve to napravi i malo je drukčije kad sve to prođeš kao novo iskustvo, istaknuo je Darko Trajkovski iz Sjeverne Makedonije. 

- Nisam to prije radila i nisam očekivala da je ovako zabavno. Zaista mi se sviđa i htjela bih to raditi kada budem u mirovini, rekla je Yaren Iskeceli iz Turske.

Dobro su vinarima došle vrijedne ruke. Oko 20 tisuća loza imaju braća Pavičić. U vinogradu rastu autohtona bogdanuša i prč. Tu su plavac mali i pošip. 

- Mi imamo sigurno na više od par kilometara suhozida u našim poljima, koji su neka naša tradicija. Čak u ovom vinogradu imamo ostatke vile rustike četvrtog stoljeća prije Krista, rekao je Milko Pavičić, vinar i vinogradar.

Dobra stvar za lokalne ljude

- To je dobra stvar za lokalne ljude, jer evo i nama su u našem vinogradu obnovili jedan jedan suhozid stari koji je bio se srušio. To je dobra stvar zbog toga što znate da je puno starijih ljudi koji više to i ne mogu ni raditi i onda ti ljudi pomažu da se ponovo obnove, rekao je Luka Pavičić, vinar i vinogradar. 

Bogatu baštinu teško je očuvati. Premalo je ljudi u poljima. Otišli su ili su ostarjeli. Zapušteno je oko 60 posto polja, suhozida još i više. Štete im kiše, natope ih i sruše. Revitalizirati starogradsko polje ili barem održati tih četrdeset posto veliki je projekt. Agencija za upravljanje uporno ga gura jer zaslužuje i te kakvu pažnju. Učeći o gradnji i prenoseći znanje u svoje zemlje, tu prevrijednu baštinu Sredozemlja čuvaju i volonteri iz naše priče.