Odakle potječe vinova loza?

Devedeset znanstvenika iz 16 zemalja, među njima i jedan Hrvat, Splićanin Goran Zdunić, izradilo je veliku gensku analizu sorti vinove loze. Posebno je odjeknula vijest da su uspjeli identificirati i dva odvojena događaja otprije čak 11 tisuća godina, koja znatno utječu na povijest vinogradarstva.

Znanstvenici mijenjaju priču o podrijetlu vinove loze. Dokazuju da Gruzija nije kolijevka vinogradarstva. Prve su loze istodobno udomaćene na dvije lokacije, i to mnogo prije nego što se mislilo.

- To je najvjerojatnije bilo prije 11 tisuća godina i to na odvojenim područjima južnog Kavkaza i Zapadne Azije, a onda su prvi ljudi koji su tamo bili počeli koristiti grožđe koje je raslo kao Vitis Silvestris, rekao je dr.sc. Goran Zdunić, znanstveni savjetnik, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.

Od tog divljeg pretka potječe većina našeg vinskog naslijeđa.

- Sorte su se širile sljedeći migracije ljudi i tako prenosile, tako da je iz primarnog centra domestikacije došla do Zapadne Europe, pojasnio je Zdunić. 

Sorte su se križale, grožđe više nije bilo samo za jelo, poteklo je vino. Doktor Gordan Zdunić sa splitskog instituta, kao jedini Hrvat s brojnim je inozemnim kolegama godinama radio na velikoj genskoj analizi sorti vinove loze. Sekvencirali su gene 3000 sorti grožđa.

- Ono za što je važno znati gene vinove loze je jer sadrži proteine, bolje ćemo razumjeti klimatske promjene utjecaj vanjske, kazao je Zdunić.

Mala smo zemlja, ali bogata genskim izvorima, i to posebno autohtonim sortama, imamo i izvorne populacije Vitis Silvestris.

- Naša vina poput plavca malog, kujundžuše, malvazije, graševina, to su sve važne sorte koje ovdje moramo sačuvati jer najbolje uspijevaju, zaključio je. 

I zato je Hrvatska sudjelovala u ovom svjetskom projektu. A sad kad znamo pretka naših loza, bit će vino još slađe i opojnije.