Uoči ovogodišnje, 309. sinjske Alke, moćna alkarska ergela dobila je pravu poslasticu - zob koju su prvi put posijali splitski studenti. Njihova prva žetva u sinjskom polju i više je nego dobra.
12.07.2024.
07:03
Autor: Mariola Milardović Perić/M.B./Dnevnik HTV-a/HRT
Uoči ovogodišnje, 309. sinjske Alke, moćna alkarska ergela dobila je pravu poslasticu - zob koju su prvi put posijali splitski studenti. Njihova prva žetva u sinjskom polju i više je nego dobra.
Prži nemilosrdno. Cvrči i nebo i zemlja. Žeti se mora. Zob je spremna.
Ovom će se zobi krijepiti moćna alkarska ergela. Snage treba, još malo i eto 309. sinjske Alke.
- Ja se nadam, kad se nahrane ovom zobi da će trčati deset sekundi a ne trinaest . Tri puta slavodobitnik, jako sam ponosan, kazao je Frano Ivković, djelatnik Alkarske ergele i trostruki slovodobitnik Alke.
Ponosan je Frano i na splitske studente. Na prvom pokušalištu u sinjskom polju posijali su zob sa slavonskih ravnica.
Na pitanje kako je otočaninu među zobi Ivan Brajačić, student Mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu odgovara da je to jedno dobro novo iskustvo.
Plodovi rada početak su uspješne suradnje Splitskog Sveučilišta i Grada Sinja.
- Mi imamo 50 posto neobrađenih površina u Dalmaciji, ali i Hrvatskoj. Ovako mlade privačimo da ostanu na zemlji i da uzgajamo zdravu hranu, kaže Miro Bulj, sinjski gradonačelnik.
- Studij Mediteranske poljoprivrede trebao bi nam svima biti prioritet. Da ga dignemo na višu razinu i zbog naših predaka koji su uložili ogroman da bi mi opstali, rekao je prorektor za strateško planiranje i upravljanje Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Boris Maleš.
Grabi se naprijed. Sveučilište čeka diplomski studij agronomije Mediterana, Sinj ulaže u Centar za digitalne tehnologije u poljoprivredi.
- Cilj je spojiti znanost, tehnologiju i krajnjeg korisnika koji će tu tehnologiju koristiti s ciljem da se prilagaode klimatskim promjenama, unapređenju poljoprivrede. rekao je izv. prof. dr. sc. Mario Bjeliš, oditelj sveučilišnog preddiplomskog studija Mediteranska poljoprivreda.
- Ja radim na američkom projektu kako zaštiti biološki od šišmira, naglašavam biloški jer danas se koristi sve više pesticida, kazala je asistentica na preddiplomskom studiju Mediteranska poljoprivreda, Ana Romana Armanda.
Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatskih uvjeta. Možda nam više nego ikad prije znanost treba u službi poljoprivrede.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora