Maslinove se grane ukrašavaju "tičicama" od smokvine srčike

Na blagdan Cvjetnice običaj je da se u crkvu i u procesijama nose maslinove i palmine grane. Neki ih pletu, a poseban običaj njeguju u Imotskom, i to već stoljećima. Maslinove grane ukrašavaju "tičicama" od smokvine srčike.

Ima li ljepše slike: mlado i staro za stolom okupljeno, ruke poslom zaokupljene. I ove će Cvjetnice tisuće bijelih "tičica" krasiti imotske maslinove grane. Tradicija je stoljećima duga.

- Ja sam sad najstariji, preko sedamdeset godina to radim, prenio sam znanje na svoju kćer ona ih savršeno radi, kaže Ante Vujević.

Antina kći Antonela, profesorica u imotskoj gimnaziji i voditeljica radionica rukotvorina, sada naučeno prenosi svojim učenicama. Kad su prve "tičice" sletjele u Imotski, nije poznato, ali čini se da imaju talijanske korijene.

- Došle su od 'talijanaša' jer ih je tamo bilo, više čini mi se nema, ističe Antonela Rrebić, profesorica glazbene umjetnosti u Gimnaziji dr. Mate Ujevića u Imotskom.

"Tičica" ima i ponegdje u Stonu, a još više u Imotskom. U brojnim obiteljima ovih se dana rade "tičice", Antoneline su baš u duhu tradicije.

-  One prave su bez očiju, samo mala crvena krijesta, nema velike, nisu labudovi, već tičice. I Sveto trojstvo otac duh i sin, to se onda radilo, dodaje Antonela.

Evo i kako se rade: otkine se mlada smokvina grana i vadi se njezina sredina - srčika.

- Štapićem se gura i izvadi srčika. Malo je teško, opisuje učenica Gimnazija dr. Mate Ujevića Mirjana Madunić.

Antonela objašnjava da se srčika zatim rastegne:

- Pa se ponovno vrati u provobitni oblik i oblikuje, kaže Antonela.

U spretnim rukama srčika je podatan materijal za izradu minijaturnih ukrasa, no treba strpljenja, volje, kreativnosti, vjere i nade - baš kao i u životu.

"Tičice" na maslinovoj grani, simbolu mira, posebne su jer su dio tradicije grada na gori.