U najmlađem hrvatskom vinogorju - onom u Komarni - sedmorica je vinara. Na 90 hektara vinograda proizvode vrhunska ekološka vina koja većinom izvoze. Izgradili su i dvije vinarije. No općina Slivno nedavno je promijenila prostorni plan prema kojem se - na tom području - zabranjuje gradnja vinarija i kušaonica vina. Razlog je zaštita Malostonskog zaljeva, Malog mora i uzgajališta kamenica i mušula. Vinari tu odluku osporavaju. Kažu: njihove vinarije ne zagađuju okoliš ni približno kao vile u turističkim mjestima koje se i dalje grade.
U vinogradu ima posla tijekom cijele godine pa tako i ovih dana kad je loza u fazi mirovanja, u vinogorju Komarna radi se na sve strane. Rezidba određuje urod i kvalitetu grožđa.
- Radimo na tri pupa, dva ustvari...i onda tu ima taj kličak kojega moramo skinu. Uvijek se gleda koja je bliže žici da ne ide van, da ne bi traktor srušio. Ako sruši traktor onda nema ni uroda, rekao je Ivo Bartulović, rezač loze.
- Trebalo bi kila, kila i pol biti kvalitete jer svaki puta, tri glave to je šest prutova, puta dva je 12 grozdova. Kila, kila i pol bila bi odlična kvaliteta, navodi Nevenka Sršen, rezačica loze.
U susjednom vinogradu obrezano pruće malčira se kako bi istrunulo i postalo gnojivo. No, pravo gnojivo je ono stajsko kojim komarski vinari prihranjuju lozu jer se proizvodnja u najmlađem hrvatskom vinogorju obavlja prema posebnim pravilima.
- Ono je specifično po tome što su svi proizvođači u ekološkoj proizvodnji grožđa, a kasnije i ekološkoj proizvodnji vina. Nadzire se proizvodnja grožđa u vinogradu, a nakon toga proizvodnja vina u podrumu. Nakon proizvodnje vina to vino ide na tržište zdravstveno ispravno, s certifikatom ekološke poljoprivrede, kaže Marko Šuman, agronom i enolog.
Dvije vinarije i dva podruma s kušaonicama u kojima se vino proizvodi i čuva, izgrađene su upravo pokraj vinograda. Ostali vinari pak, svoje privremene vinarije imaju u okolnim mjestima i to ih u turističkoj sezoni stavlja u podređen položaj.
- Postalo je i turistička atrakcija pa je postalo vinogorje jedno od najljepših u Europi s podrumima. Znači, vrlo kvalitetno vinogorje i dobra priča, dodaje Šuman.
Upravo zato i ostali komarski vinari planiraju izgraditi vinarije i podrume baš u vinogorju.
- Pored samog vina odnosno vinskog biznisa kao takvoga i prodaje vina, treba nam jedan zamah u smislu razvijanja i turističkih nekih dodataka koji će definirati dodanu vrijednost takvog jednog biznisa jer je samo vino po sebi poluproizvod kojega treba granirati s turistom koji će to kušati ali u okruženju u kojem to vino i nastaje, priča Nebojša Jerković, vinar iz Komarne.
No, prema novom prostornom planu na području vinogorja nije dopuštena gradnja objekata.
- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 2023. Ministarstvu prostornog uređenja uputila jedan dopis vezan uz Prostorni plan općine Slivno, na gradnju na ovom području koje je pod zaštitom. Malostonski zaljev i Malo more su zaštićeni i taj jedan dio koji ide u kopno. Općina slivno nije ta koja može tumačiti je li to ispravno ili nije, dakle ja mogu imat o tome svoje mišljenje, ali mi smo dužni provodit zakon. Dakle dok je Zakon o zaštiti prirode takav na snazi općina Slivno je dužna i obvezna ga provodit, pojašnjava Smiljan Mustapić, načelnik općine Slivno.
Ogorčeni vinari tvrde da su od mora udaljeni stotinama metara i da je ugroza minorna u odnosu na vile s apartmanima koje se grade uz more i na prostoru općine Slivno i na Pelješcu.
- Na kraju krajeva kako kamenica može razlučiti gradnju na poljoprivredom i gradnju na građevnom. Pa evo dolje mi imamo cijela naselja koja su uz more koja su isto bez ikakve infrastrukture, bez kanalizacije pa se rade zgrade od pet katova, a imamo i lijepu vilu našeg načelnika, evo ovdje nam je prvi susjed pa kome to smeta i u čemu je problem kako neki mogu graditi, a mi ne možemo, naglašava Damir Štimac, vinar iz Komarne.
Upravo zbog toga vinari kažu da neće odustati dok se zabrana gradnje na poljoprivrednom području općine Slivno ne stavi izvan snage.
- Ona je i u proceduri napravila jedan nezakonit korak da je donesena na način nakon javne rasprave. Nakon održane javne rasprave kad je u tekst ubačena ta rečenica i ono što smo mogli u tom trenutku kao udruženje preko odvjetničkog ureda izjavili prigovor nadležnom ministarstvu koje o tom prigovoru uskoro odlučuje i mi očekujemo da će se ta odredba staviti van snage, dodaje Štimac.
Župan i resorna ministrica otvoreni za razgovor
- Podržavamo nastojanja da se naprave vinarije u tim vinogradima međutim sve mora bit po propisima. Prema tome ne mogu se ni oni ljutiti ako im se nešto ne može izići u susret dok se eventualno ne promijeni ili Prostorni plan ili odgovarajući zakoni, navodi Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan.
- Rekla bih da su što se tiče vinarija uvjeti prilično jasni, većina je vinarija izgrađena. Mislim da je ovdje riječ i o nekim dodacima na djelatnosti koje su kompatibilni, koji su dobro došli, ali moraju biti u skladu s propisima. Uvijek sam otvorena da još jednom sagledamo što možemo učiniti da osiguramo veći dohodak vinara putem ulaganja i u ove druge djelatnosti, kaže Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Kompromis čovjeka i prirode je moguć, a to se već pokazalo na primjeru vinogorja Komarna.
- Ne poričemo da se mi nalazimo u posebnom rezervatu, ali u tom posebnom rezervatu je suživot i zaštite i ljudi i svih ovih naselja koja su tu izgrađena. Od početka mi ovdje čuvamo tlo, vršimo jednu ekološku certificiranu poljoprivredu, tako da štitimo i okoliš i bioraznolikost, nastavlja Štimac.
- Mi imamo namjeru objekte koji služe za poljoprivredu, služe za razvoj turističke namjene i svi elementi zaštite kad je u pitanju i ocjeđivanje otpadnih voda, kad je u pitanju nus proizvod iz proizvodnje, sve one zakonske odredbe će se poštivati, zaključuje Jerković.
Vina iz najmlađeg hrvatskog vinogorja već su našla svoje mjesto diljem Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Sve zahvaljujući upravo vrhunskoj kvaliteti i ekološkoj proizvodnji.
