Ribarstvo kao djelatnost počelo nestajati

U četiri primorska mjesta općine Slivno, Kleku, Komarni, Dubokoj, Blacama - nekoć je svaka obitelj živjela od ribolova, no kad je 1965. godine otvorena jadranska magistrala, ribari su se orijentirali na ugostiteljstvo i turizam, ribarstvo kao djelatnost počelo je nestajati. Tako da je danas na području cijele općine samo jedan profesionalni ribar.

Ukrcaj ribarskih mreža u brodicu i isplovljavanje. Uobičajeni je to posao ribara pred zalazak sunca. A ribar koji je upravo krenuo položiti mreže je Milan Pezo. 

- Lovim, bavim se 12 godina profesionalno s ribarenjem, govori Milan, profesionalni ribar.

Premda nije pun mjesec kada se najbolje lovi riba u mreže pasare ili stajaćice, jedini profesionalni ribar iz općine Slivno odlučio je isploviti na more zbog vremenskih prilika.

- Idemo na more poslije današnjeg nevremena, nadam se da ćemo nešto možda i uloviti za ujutro. Bacat ćemo mreže za morske pse. Ima nešto skuše u kanalu, ali to nećemo loviti jer ima jako puno dupina. Bazirat ćemo se na pse pa ćemo vidjeti hoćemo li imati sreće, naglašava Milan.

Plovimo ispod Pelješkog mosta do skupine malih otočića koji se nalaze nekoliko stotina metara od obale drugog po veličini hrvatskog poluotoka. Upravo pokraj njih najbolje su poste, kaže Pezo.

Sve četiri mreže duge oko 500 metara spuštene su na morsko dno upravo kad je sunce zalazilo za Pelješac. Nakon toga povratak u Klek i ponovni upis u ribarski očevidnik. 

Ujutro smo iz Kleka isplovili prije izlaska sunca jer valja izvući mreže i pokupiti ulov.

Milan sve radi sam, a kako bih mu što manje smetao ja sam se prihvatio kormila. Jedna po jedna mreža prolazi preko vinča, ali vrlo traženom specijalitetu u restoranima - malim morskim psima - ni traga. Jedini ulov četiri goluba i jedna žutulja. 

- Ovo je najljepši posao na svijetu. Ima puno problema. U zadnje vrijeme problem su mi dupini, oni me uništavaju, govori.

Pezo je dugo jedini profesionalni ribar na području općine Slivno koja se diči s četiri prelijepa turistička mjesta. No, nekoć su bila ribarska i to na glasu.

- Imali smo plivaricu ovdje u Kleku prije 60, 70 godina. Tu je bila ribarska zadruga. Imali su mrežu plivaricu, dakle za izlov plave ribe. Nismo se samo zadržali u Neretvanskom kanalu, išli bi u Hvarski te Brački kanal i otvoreno more, rekao je Draženko Čović iz Kleka.

Nikola Juračić iz Duboke bio je na toj plivarici jedan od najvažnijih članova posade. 

- 11 je članova posade trebalo biti zvanično na plivarici, a pošto je tehnologija napredovala, dizalice su pomagale pa se smanjivalo, ali ispod devet ljudi nije moglo biti. Radili smo za tvornicu u Sućuraju. Za tvornicu Divna u Trpnju smo vozili ribu i to svako jutro po 20 dana u mjesecu. Rekord je bio 64, naglašava Nikola Juračić, umirovljeni profesionalni ribar, Duboka.

A sad je ribe u kanalu mnogo manje.

- Danas uopće ribe nema. Ima nešto komarče koja vjerojatno bježi iz uzgoja, a srdele, lokarde, palamide uopće nema, rekao je Nikola.

- Što bi rekli, tko ti može platiti ove gušte. Ne mogu ostati doma, moram ići na more. To mi je posao i način života. Živjeti cijeli dan okrenut prema tom moru, naglasio je Milan, profesionalni ribar iz Kleka.