Nikad emitirane dokumentarne snimke koje svjedoče o prošlosti naših krajeva

Pogledajte ekskluzivne, na televiziji i u medijima uopće nikada emitirane dokumentarne snimke koje svjedoče o prošlosti naših krajeva i načinu života koji više gotovo da i ne postoji. Samo je nekoliko kadrova prikazano u emisiji Plodovi zemlje prošloga proljeća. Autor golema materijala pokojni je Vanja Žanko, agronom i stručnjak za vinarstvo i vinogradarstvo, karikaturist, diplomat i izaslanik Ujedinjenih naroda. Žanko je kroničar vremena koje je, barem na filmu, pokušao sačuvati od zaborava.

Tako sličan, a opet drugačiji. Slikoviti trg Škor u Starom Gradu na Hvaru na kojem su prije više od sedamdeset godina, uz građane česti bili i težaci s tovarima. Današnji kadrovi prikazuju neki drugačiji život. Pred crkvom svetog Stjepana, u istom razdoblju, hodočašće. Naša ekipa ondje je zatekla turiste. Ljepota Dominikanskog samostana nekada i sada, ostala je ista, netaknuta. Vanja Žanko zabilježio je život u Starome Gradu početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Davno prošlo vrijeme i čovjek o kojemu se u ovim novim vremenima premalo zna.

- On je napravio za nas jako vrijedan filmski materijal i fotografije i o izgradnji vinarije, ali i o Starome Gradu i iz tih materijala se može vidjeti da su tadašnja polja 50-tih i 60-tih godina bila jako dobro obrađena. Svaki komadić zemlje je bio obrađen, bile su vinove loze i to je u tom periodu bilo jedino čime su se bavili ljudi, tako da je to od iznimne važnosti. Taj materijal imamo sačuvan iz tog razdoblja koji je jako zanimljiv nama, za HRT emisiju Polodovi zemlje rekla je Vilma Matulić, konzervator kustos u Muzeju Staroga Grada. 

Mali dio, tek nekoliko minuta materijala, javnosti je dostupno u Muzeju vinogradarstva u obližnjim Pitvama. Odabrano je nekoliko minuta iznimno bogate etnografske građe koju je ostavio Vanja Žanko. Vidi se "turnonje". Tiještenje grožđa. Ondašnji način prerade slatkih bobica u vrijedne kapljice. 

- On je jako lijepo snimio čitav proces od berbe, berbe u vinogradu, nakon čega se grožđe u to vrijeme još uvijek tijestilo u vinogradu i onda se u mješinama na magarcima gonilo u konobe, opisala je Marija Plenković, ravnateljica Muzeja općine Jelsa. 

Snimke snimane tri desetljeća 

I ta jedina mogućnost da se vide snimke koje je Vanja Žanko snimao tijekom tri desetljeća, usrećuje Dunju Žanko Darrot. Njegovu kći koja se gotov cijeli život bori da se vrijedni materijal digitalizira i valorizira.

- Taj materijal koji je moj otac snimao je nevjerojatno bogat i meni je žao da ga se ne može vidjeti u cjelini jer zahtjeva dosta toga da bi se to realiziralo, objasnila je Dunja. 

Žanko je od 1957. do 1967. na svojoj 16 milimetarskoj kameri snimio 11 sati materijala, priča Dunja. To su 33 role i 5 tisuća metara filma koje se, nastavlja, čuvaju u Državnom arhivu u Zagrebu.  

- Nažalost, on se ne može vidjeti, kakav je takav. Njega se mora digitalizirati i u tome je jedan veliki problem jer je to jedno veliko gradivo koje zahtijeva da mu se netko posveti potpuno, a ja to godinama čekam, rekla je Dunja. 

Putovanje kroz vrijeme 

Gledanje snimki doslovce ostavlja bez daha. To je putovanje kroz vrijeme, u vremeplovu koji je zastajao u gradovima diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, priča Dunja koja iz Pariza u kojemu od mladosti živi, u očevu kuću u Starome Gradu dolazi svako ljeto. 

- S obzirom na njegovu struku, on je sebi, za vrijeme berbe grožđa, išao od jedne do druge vinarije da nadgleda sam taj proces. On je za vrijeme svoga rada imao uvijek kameru u ruci, 16 milimetarski film i snimao je sve događaje na koje bi naišao, kazala je Dunja. 

Snimio je Vanja trenutke jednostavna, stoljećima očuvanog života, kakvoga danas više nema. Vremena su to bila kada su jednostavne mreže bile pune riba, a ruke prepune žuljeva. U svaki je zalogaj i gutljaj bilo utkano puno rada i muke. Jedno je o tomu danas čitati i učiti. Nešto potpuno različito je vidjeti. Upravo te ljude i te trude. Nije Vanja samo snimao.

 Prije toga je diplomirao agronomiju u Zagrebu. Enologiju i vinarstvo specijalizirao u Montpellieru Francuskoj i na Berkeleyu u Americi. Radio je u Alžiru i pri Ujedinjenim narodima. Kuću u Starom Gradu izgradio je 1970. 

- On je došao nakon 2 godine jer je bio u Iranu 4 godine 70-tih godina. Poslan od Ujedinjenih nacija poljoprivredne grane UNIDO i on je obišao čitav Iran te napravio spisak svih vinograda u perspektivi da se naprave vinarije, prva moderna vinarija u Iranu, kazala je Dunja. 

Proizvodnja vina 

Karikature tog svestranog čovjeka s antihitlerovskim porukama američki avioni su tijekom Drugog svjetskog rata bacali iznad okupiranih dijelova Europe. U domovinu se vraća 1947. i počinje industrijalizirati proizvodnju vina. 

- On je bio pionir nove vrste vinarstva i s arhitektom Fabrisom napravio preko 50 vinarija u cijeloj Jugoslaviji, a najvećim dijelom u Dalmaciji, istaknula je Dunja. 

Zanimala ga je struka, život, običaji, ali i napredak. Svojim iskustvom i poznavanjem novih metoda u poboljšavanju kvalitete vina Vanja je htio pomoći ljudima da bolje i lakše žive. Htio je pokrenuti izvoz. Razmišljao je ekonomski.

- Prije su ljudi radili svoje vino ne znajući ništa. A s novim vinarijama koje su građene s ekonomske strane ljudi su nosili svoje vino i tu na plakatima kaže donio si toliko i toliko, ako donesete toliko i toliko ti vinogradari su bili sigurni da će biti plaćeni, rekla je Dunja. 

Posebnost 

Oduvijek je Dunja bila svjesna da je njezin otac drugačiji.

- Ali moram priznati da sam tek kada sam rasla i s godinama vidjela njegovu stvarnu vrijednost koju možda kao mlada nisam tako osjetila jer sam ga gledala kao oca, a sada ga gledam kao posebnu osobu, rekla je. 

Vanja Žanko iza sebe je ostavio prekrasno svjedočanstvo ljepote i surovosti nekadašnjeg života. U Muzeju Staroga Grada 2012. održana je izložba Vinarija u Starome Gradu. Bila je to arhitektonski vrijedna građevina, jedan od najljepših primjera industrijske arhitekture iz vremena poslijeratne obnove, a u vrijeme otvaranja najsuvremenija vinarija na području Hrvatske.

Neostvareni san Vanji Žanku bio je dugometražni dokumentarni film pod nazivom "Dalmacija spašena od zaborava". Na prvom izdanju Dalmatia Film Festivala prikazani su kratki ulomci Žankova materijala i predstavljan je projekt novog dokumentarnog filma koji nije ostvaren. Za njegovu realizaciju potrebna je financijska i sustavna podrška.

Materijal treba digitalizirati i restaurirati, a nijeme snimke ozvučiti. Ostavština Vanje Žanka, žalosna je Dunja, i danas čami u Državnom arhivu. Nada se da ipak neće propasti.