Udoban i siguran apartman mogu imati i morska stvorenja

Umjetni grebeni postavljeni su na morskom dnu kako bi privukli hobotnice. Ondje su još od veljače, a na veliku radost znanstvenika prvi stanovnici doselili su u manje od mjesec dana. Za novi dom spremno je još puno stanara.

Četrdesetak hobotnica u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo čeka prvi zaron u morske dubine. Znanstvenici, uz gošću iz Španjolske, mjesecima su ih čuvali u zaštićenom bazenu. Prije svečanog povratka u dubine, puno je posla.

- Mi označavamo hobotnice s akustičnim odašiljačem, tako proučavamo kretanje ovih stvorenja, a tu su i žute oznake s brojem telefona Instituta, tako da ako uhvatite hobotnicu možete javiti Institutu da pratimo njeno kretanje, rekla je Paula Daban Losada, Sveučilište u Vigu, Španjolska.

Uoči selidbe, stručnjaci pripremaju dno u uvali bračkog akvatorija. Apartmani su ondje, postavlja se i sustav nadzora. 

- Možemo u svakom trenutku označene hobotnice i locirati u vremenu i prostoru. Nama je cilj da razumijemo jesu li naši grebeni samo apartmani jedno privremeno stanište za hobotnice ili ti apartmani su predstavljaju dom, rekla je Tanja Šegvić Bubić, Laboratorij za akvakulturu, IZOR, Split.

- Akustični prijemnik pomoć u konopa vezujemo za greben te ga stavljamo na otprilike 10 do 15 m dubine od samog dna. Pazimo da taj prijemnik dobro stoji da je pozicioniran te da je aktiviran kako bi mogao hvatati signale od tagiranih nekih hobotnica, objasnio je Mišo Pavičić, Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov IZOR, Split.

Uvjete za život hobotnice na mekom, pjeskovitom dnu naši znanstvenici pokušavaju stvoriti više od pola godine. Rade to u sklopu jednog od ključnih europskih projekata misije pod nazivom "Obnovite naš ocean i vode" u kojem surađuje 18 partnerskih i 11 pridruženih europskih institucija. U Irskoj znanost pokušava spasiti morske alge, a u Francuskoj - kamenice.

- Ovo je jedno preliminarno testiranje funkcionalnosti takvih grebena ima za cilj da bude stanište hobotnicama dakle ovo je jedan jedna aktivnost europskog projekta. ClimaRest projekt ima za cilj restauraciju raznih vrsta staništa, istaknula je Šegvić Bubić.

Odašiljači će svake dvije minute ispustiti specifičnu zvučnu frekvenciju. Bilježit će ih prijemnik koji će nakon određenog perioda biti izvučen iz mora, spojen na računalo, a dobiveni će se podaci o kretanju hobotnica obraditi.

- Između ostalog je to i bio cilj da jedno područje koje nije pod utjecajem ribolova pretvorimo u stanište gdje će te hobotnice se moći normalno razmnožiti i onda nakon toga s toga područja koje nije pod pritiskom će se proširiti na ostali dio mora, rekao je dr. sc. Leon Grubišić, voditelj Laboratorija za akvakulturu, IZOR, Split.

- Sva sreća imamo ove nove tehnologije, ove minute da nas drže na poziciji što je nama ključno da znamo poslije nakon kad dolazimo za mjesec dana provjeravati ove prijemnike da točno dođem na istu lokaciju jer zaron mora biti u metar da bi našli tu bovu na koju je ona vezana, rekao je Luka Čulić, Institut za oceanografiju ribarstvo, Split.

U Splitu je nedavno održan skup ClimaRest-a.

- Glavni je cilj projekta obnoviti obalni okoliš za zajednice koje ondje žive. Unaprijediti im sposobnost za nošenje s klimatskim promjenama. Trebamo otporne ekosustave prilagodljive novim uvjetima, a da ljudska zajednica može u budućnosti živjeti od mora, rekla je dr. sc. Ida Beathe Øvrjordet, projektna koordinatorica projekta "ClimaRest", Trondheim, Norveška.

- Ovaj projekt je svjetionik. Provodimo istraživanja radi razvijanja bogatstva mora, a kako bismo društvu i političarima osigurali dokaze da je obnova moguća. U Španjolskoj se bavimo hlapovima, kao što se vi bavite hobotnicama, prof. rekao je dr. sc. Pablo Sanchez Jerez, Sveučilište Alicante, Španjolska. 

Onečišćenost mora, izumiranje biljnih vrsta na dnu i nestanak riba veliki su izazovi za znanstvenike koji se nadaju kako će za pet mjeseci, koliko projekt još traje, utvrditi jesu li hobotnice prihvatile novi dom. 

- Mi smo uključeni i u projekt koji se bavi dubokim morima, pa kada spojimo saznanja iz oba projekta, s informacijama možemo prema Europskoj uniji i tako doprijeti do političara, istaknula je Sahar Stevenson - Jones, Društvo za ekološku obnovu Europe.

Svoj restauracijski plan Hrvatska tek uspostavlja, pa su iskustva znanstvenika i ovakvi projekti - i te kako dobrodošli.