Akvarij u Puli otvorio laboratorij za praćenje i razvoj meduza

Svi meduze poznajemo kao morska stvorenja koja su opasna i koja mogu opeći. Malo je poznato da je riječ o ugroženoj vrsti. Pulski akvarij želi ih predstaviti u novom ruhu. Radi se o laboratoriju za praćenje i razvoj njihova života.

Malo je poznato da se meduzama naziva samo jedan od ukupno sedam životnih stadija ovog slobodno-plivajućeg morskog stvorenja. Ostale faze teško su primjetne u moru, no u novom laboratoriju pulskog akvarija od sada se mogu vidjeti sve,

- To bi bio polip, jedna životna faza koja je teško primjetna u prirodi, a ovdje ih možemo držati u kontroliranim uvjetima i možemo pokazati pod povećanjem nešto što prije nismo imali, kaže Klara Mičić, akvaristica.

Od 95 do 98 posto čini ih - voda

Ono što još meduze čini zanimljivima jest njihov sastav: od 95 do 98 posto čini ih - voda. Prepune su proteina, minerala, vitamina i kolagena. Zbog takvih karakteristika sve se češće koriste i u prehrani, uglavnom u azijskim zemljama. 

- Najbitnije je kolagen koji u nedavnim istraživanjima pokazuje se kao najčišći dakle, čišći nego kolagen koji se dobiva do sada od industrijske proizvodnje, mesne. To je od životinje, dosta je kontaminirano,  međutim meduza koja je većinom voda vrlo je lako dobiti čisti kolagen, tako da se pretpostavlja da će u budućnosti puno više koristiti meduze za ljudsku upotrebu, kaže Mičić.

Meduze pripadaju razredu zooplanktona. Za njihov uzgoj i razvoj potrebni su fitoplanktoni. I oni su odnedavno stanovnici pulskog akvarija.

- Ovdje nalazimo u sobi fitoplankton ili mikroalge koje su prva hrana za morske filtratore koje imamo u pulskom akvarijumu. Naravno, isto kao i u moru, s fitoplanktonima isto tako hranimo i zooplanktone, dakle male račiće, artemiju, kopepode, ratifere, ali isto tako i meduze, govori Nikolina Premate, biologinja.

Uz takozvani Jellylab, pulski je akvarij postao bogatiji i za mikrobiološki i molekularni laboratorij, u kojemu će se pratiti i genetika organizama.