Stavile su sparu na glavu i nosile po 50 litara vode

Znate li sto je spara? Naoko obični mali ukrasni šareni jastučić s rupicom u sredini, ali za mnoge žene od davnina je to od iznimne važnosti. Što je značio priješkim ženama, pokušavaju dočarati nove generacije. Nositi i pedeset litara vode na glavi uz brdo na otoku Ugljanu, nije bilo moguće bez spare.

Gospođa Ana Paulina u 82. godini umirovljeničke dane provodi u rodnom Preku na otoku Ugljanu. Više od 40 godina bila je učiteljica na Silbi, ali djetinjstvo u Preku se ne zaboravlja. Bilo je, naravno, lijepih trenutaka, ali i mukotrpnih, primjerice odlasci po vodu.

- Kako se ne bi sjećala kad smo svako jutro hodili po vodu. U Preku vam nije bilo gusterne, prisjeća se gospođa Paulina i dodaje da ih je većina išla na Stonovac, vodopad, odakle su u kablovima nosili vodu i to najmanje 2-3 puta dnevno.

Na glavu prvo sparu, pa onda kabao s vodom

Prve kablove s vodom na glavi je nosila sa sedam godina, a s 14 čak i 50 litara. Svima je bilo tako. Teta, strina ili netko drugi samo bi ih poslao po vodu, a onda ih je spasila – spara.

- Sigurno mislite - neki mali jastučić, ali ovo je naša spara koju smo stavili na glavu i onda bi stavili sić ili veliki kabao, kazala je gospođa Paulina.

Išlo se tako 20 minuta uz brdo i 20 minuta natrag s vodom na glavi. Nekad su čekali i po dva sata da dođu na red za napuniti kabao.

Spar se radio od različitog materijala. Gospođa Paulina pokazala je kako se to radi:

- Skrojimo male komadiće i onda spajamo te komadiće. Kad ih spojimo, provučemo konac, ali prije nego stisnemo napunimo s vunom od ovce. To dobro nabijemo.

"Štorija o spari"

Budući da mlađi naraštaji ne znaju što je spara, a i turistima je zanimljiva, nekoliko je prijeških udruga odlučilo ispričati "štoriju o spari" na različitim radionicama i u igrokazima.

- Tu tradiciju i uspomenu na taj jedan lijepi suvenir zapravo nastoji očuvati udruga Luzor, Kulturno umjetničkog društva Preko. Mi smo se ove godine željeli priključiti i uspjeli da djeca i mladi znaju što je spara, jer neki nisu uopće znali ili su zaboravili, kazala je Ivona Kovačević s Preka.

Mlade Prečanke o spari sad znaju dosta i nakon što su i same pokušale nositi teret, mogu se samo nakloniti svojim prananama. Spara je uporabna kreacija od ostataka materijala, dragocjeni simbol priješke baštine. Mali šareni jastučić kao pomoć u nošenju ponajprije vode, ali i granja za vatru, vreća s maslinama... mogao je poslužiti za štošta.

Treba se prisjetiti i 16 prijeških žena s rubljem na glavi za „zadarske gospođe” koje su 1891. godine izgubile život u olujnom moru nakon prevrtanje gajete.