Tuče, suše i bolesti: Poljoprivrednici na udaru klimatskih promjena

Tri lokalne akcijske grupe sa sjevera zemlje izradile su studiju utjecaja klimatskih promjena na sedam povrtlarskih i ratarskih kultura. Poljoprivrednicima su te promjene sve očitije - ne samo zbog iznenadnih nevremena koje im uništavaju urod, nego i u smanjenju otpornosti biljaka na bolesti i štetnike. U godinama koje su pred nama baviti se poljoprivredom bit će sve skuplje. O rezultatima utjecaja klimatskih promjena i kako im se oduprijeti - više zna naša Jasmina Grbavec.

Tuče praćene jakim vjetrom sve su češće, a posljednjih godina, zbog utjecaja klimatskih promjena, sve ih ranije bilježimo. Od početka svibnja do danas već je nekoliko puta pao led, a nekada se takvo što nije događalo.

- Po kazivanju starih ljudi, tuča nije mogla biti u četvrtom mjesecu, to se nije moglo dogoditi, tuče su se pojavljivale u šestom, sedmom mjesecu, kraj je bio oko rokova u devetom, dakle poslije rokova nije bilo bojazni, rekla je Marija Cafuk, poljoprivrednica, Domitrovec.

Od sve ranijih tuča i sve kasnijih proljetnih mrazova do sušnih razdoblja u kojima biljka i tjednima ne dobije ni kap kiše. To je današnja realnost proizvodnje na otvorenom.

-Nisu bile tolike oscilacije u temperaturi, kod nas je s 40 stupnjeva pa padne kiša pa ta kiša samo propadne u zelju i nemaš ništa od toga i današnja proizvodnja bez navodnjavanja je nemoguća misija, nastavlja Cafuk.

Toga je svjestan i Antonio Težak s kojim smo razgovarali na vidovečkom polju gdje proizvodi povrće. Salatu je posadio na šest hektara.

- Utjecaj klime je strašno poskočio, prije 20-ak godina je bilo ono proljeće, ljeto, jesen, a sad ide iz zime u ljeto. Salata abnormalno na sebi prepoznaje, to su visoke temperature, jaki vjetrovi, dosta suše, kaže Antonio Težak, poljoprivrednik iz Šijanca.

Prije sedam godina naslijedio je OPG od oca. Iz iskustva kaže, proizvodnja nikada nije bila zahtjevnija, a ćudljivo vrijeme ne ide im na ruku.

- U ljetnom periodu ja niti ne proizvodim jer to nema smisla. Prevruće je preveliki su troškovi za proizvodnju i biljka jednostavno sama propada, dodaje Težak.

Sve toplija zemlja traži nova rješenja u poljoprivredi

Natapanje je jedna od agrotehničkih mjera kojom se ovdašnji poljoprivrednici bore protiv klimatskim promjena koje su ozbiljan izazov. Ključna je i suradnja sa strukom. Upravo su stručnjaci triju akcijskih grupa sa sjevera zemlje izradili studiju utjecaja klimatskih promjena na sedam ratarskih i povrtlarskih kultura.

- Gledali smo period od 30 godina unatrag i radili smo projekcije za 30 godina u budućnosti, priča Mario Željezić, voditelj LAG-a Sjeverozapad.

-Dokazano je da je temperatura na gledanom području porasla jedan i pol stupanj u promatranom razdoblju, da su oborine ostale manje više stalne, ali se raspored oborina uvelike promijenio dakle imamo period sa sušnim razdobljima, kaže Željezić.

U kojima, prema studiji, najviše stradava kukuruz čiji prinosi zbog toga godinama opadaju. Stoga je, kao i za druge kulture, potrebno prilagoditi agrotehničke mjere.

- Izbor nekog novog sortimenta znači sorti koje bi bile otpornije na klimatske promjene i njihovom sadnjom bi se smanjio negativan utjecaj, pojašnjava Željezić.

- Treba pomaknuti sadnju i sjetvu i žetvu određenih kultura, neke je potrebno saditi kasnije, neke ranije. Ono što je važno naglasiti ljudi rade plastenike i staklenike to je jedna od najboljih agrotehničkih mjera, ali isto nije otporna na jak vjetar i tuču. Kao što smo vidjeli prošle godine smo imali velike štete, pojašnjava mr. sc. Emil Tkalec, meteorolog, tajnik LAG-a Sjeverozapad.

U sklopu projekta posjetili su i Mađarsku koja je jedna od vodećih zemalja kada je riječ o praćenju klimatskih promjena.

- Imaju komore koje mogu simulirati bilo kakvu klimu i oni rade na simulacijama kakva će biti klima za 20 godina i rade novi hibride baš za kukuruz, ističe Tkalec.

- Ono što je zanimljivo da njihovi poljoprivrednici shvaćaju promjene klime jako ozbiljno i imate jako puno velikih poljoprivrednika koji su si sami kupili klimatske stanice gdje se stalno mogu pratiti uvjeti na polju, vlaga, temperatura tlak i sami onda mogu primjenjivati agrotehničke mjere što kod nas nije slučaj, objašnjava Tkalec.

Pitanje je koliko su sami poljoprivrednici spremni na promjene u proizvodnji. Iskustvo kaže - manji OPG-ovi vrlo teško, a kod velikih proizvođača prilagodba je nužna za opstanak. Rad na zemlji i s njom ovim je ljudima više od posla.

- Naravno da ćemo proizvoditi i dalje, jedini način bi bio da se prestanemo. Kako se boriti ne boriti s tim nedaćama. Najlakše je ne proizvoditi, ali moramo se boriti, naglašava Cafuk.

- Varaždinska zemlja nas je, barem mene, odškolovalo i othranila i dala mi neki put, zaključuje Cafuk.

Put kojim će, nada se gospođa Cafuk, i peti naraštaj njezine obitelji.