Uputili smo se u jedno od najvećih polja kadulje na svijetu. Od davnina se smatra kraljicom ljekovitog bilja, a često se naziva i svetom biljkom. Svu ljepotu mirisa, nažalost ne možemo vam prenijeti, ali i sam pogled na ovo otočno bogatstvo je očaravajući...
Kad se na kontinentu kaže polje, ne zamišlja se nešto nalik ovome. Ljepotica kadulja pružila se s obje strane ceste koja od trajektnog pristaništa Meraga ide prema glavnome hrvatskom gradu Bjeloglavih supova - Belom. U ljubičasto je obojala obronke koji se spuštaju prema moru, a u daljini se vidi Krk, a još iza i kopno. Prizori koji ljepotom oduzimaju dah. Uspije li se fokus prebaciti na detalje, početkom lipnja oko će vjerojatno zastati na vrijednim skupljačicama peludi. I dok smo promatrali kako se ova kroz meke latice probija do svog cilja, njezin vlasnik objašnjavao je vrijednost, veličinu i povijest creskog polja kadulje.
- U Hrvatskoj je najveće, mi smo tražili u svjetskim razmjerima, slali smo dopise, no do sada se nitko nije očitovao, kaže Mladen Dragoslavić, pčelar s Cresa.
- Ovo je polje ovdje od zadnjeg topljenja leda u Europi prije oko 12.000 godina, kaže.
Kao dokaz prilaže činjenicu da sjeme kadulje ne raznosi vjetar, nego da gravitacijom pada na tlo, pa se tako kadulja ne može brzo rasprostranjivati.
Uživa Mladen u kadulji i svojim pčelama već više od 25 godina. Ljubav prema košnicama naslijedio je od oca, a sada je prenosi i na nove generacije. Posao kao iz snova.
Med od kadulje je rijedak, pa mu je i cijena viša od prosjeka. S prodajom nema problema.
- Kad otvorite košnicu, vidjet ćete da je med zeleniji... To je nektar... Njima treba par dana da od nektara naprave med, kaže Mladen.
U proizvodnji nema antibiotika, dodavanja šećera ni bilo čega drugog, a šarene košnice smještene nedaleko malo prometne ceste, usred polja kadulje, prava su atrakcija.
U atrakciju se polako pretvara još jedno cresko polje. Puno je manje, nekad je ovdje uspijevala vinova loza, pa voćke, a sada je tu najpoznatije otočko polje lavande. Sinu vlasnice polja lavande Loredane Velčić poslužilo je kao inspiracija za diplomski rad na Akademiji primijenjene umjetnosti i kiparstva, a nakon toga polako se počelo pretvarati u umjetničku pozornicu ili poljsku galeriju.
- Bilo je tu izložbi fotografija, slika, klapa je pjevala, plesala je balerina iz Milana, tete iz vrtića skoro su poludjele, kaže Loredana.
Ovo romantično polje lavande potaknulo je dvije prijateljice od vrtićkih dana da udruže kreativne snage i da spoje lavandu i vunu.
- Već 25 godina radim s vunom. Ovo je tehnika filcanja, kad se vuna opere, iščešlja i valja, stiska, i postaje čvrsti materijal. Ja na taj način mogu raditi što god hoću, kaže Vesna Jakić, dizajn vune "Ruta".
Kreativnost i mašta nemaju granica. Lavanda i vuna isprepliću se na bezbroj načina, jedan ljepši od drugog.
- Mi beskrajno uživamo i radimo to za svoju sreću, kaže Vesna.
Zaljubljenicima u Cres koji ne žive na otoku teško se odvajati od ljepote koju otok nudi pa gospođe Lavanda i Vuna nude recept kako dio otoka ponijeti sa sobom. Kako? Pogledajte u prilogu: