13:04 / 11.04.2021.

Autor: Vicko Dragojević/Plodovi zemlje/HRT/D.D.

Mladići iz Konavala "bacili se" u poljoprivredu

Iz zračne luke na njivu

Iz zračne luke na njivu

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Mladići iz Konavala, Andro i Vlaho, i prije koronakrize odlučili su se posvetiti poljoprivredi, i tako ne samo nastaviti tradiciju djedova nego i za sebe osigurati zahtjevan, ali i siguran i zahvalan rad.


Globalna pandemija prekinula je dosadašnji uobičajeni način života, a sve se više razmišlja o novim poslovima, i novim granama industrije kojima bi se mogli okrenuti. Posebno se to odnosi na sam jug Hrvatske, gdje je zaustavljanje turizma značilo i gotovo potpuni prestanak rada za većinu ljudi.

Nakon 40 godina ovaj dolac je od šume vraćena u oranicu. Andro i Vlaho iznajmili su traktor za sadnju, vrijedno radili i za novu sezonu posadili krumpir, ili po konavoski - krtolu.

- Na našim docima smo posadili 150 kila krtole, te očekujemo 3,5 tone. Nakon 40 godina prvo je trebalo uzorati dolac s plugom, kasnije ga je trebalo isfrezirati, potom je prije tjedan dana došla sadilica, moj kolega i ja smo to sadili mehaničkim putem. Krtola je posađena u brazdu, ona će se također zagrtati s traktorom i izvadit će se s traktorom, objašnjava Andro Crvik, suvlasnik OPG-a.

Kao i većina Konavljana, Andro i Vlaho radili su u zračnoj luci. Ipak, s dolaskom globalne pandemije odlučili su se okrenuti poljoprivredi, i u svojim ranim 20-tima, otvoriti OPG.

- Početkom pandemije preispitivali smo hoće li biti turizma, kad smo uvidjeli da neće, prebacili smo se na poljoprivredu. Lani u ponudi smo imali najviše krtole, pomadora, tikvica, balančana, nabraja Andro Crvik.

- Od malih nogu, u Konavlima je poznato da se pomaže svojoj obitelji oko poljoprivrede, i samo se čekalo kad ću krenuti u to malo ozbiljnije, i moja obitelj me podržala u tome, priča Vlaho Đivanović, suvlasnik OPG-a.

U posao su krenuli s parcelama koje imaju u Andrinom selu Komaji i u Vlahovoj Ljutoj. San im je okrupniti parcele, ali su još uvijek na samome početku, kada pomno promišljaju o svakom metru zemlje i svakom komadu opreme.

- Razlika je u zemlji, dolje je malo plodnija zemlja, ali je ima manje, to jest škrtija je. Ovdje je polje pa ima više zemlje, ali treba više gnojiti, i to je bolje za zimske vrste poput kupusa. Veliki problem je u Konavlima što je dosta zemlje državno vlasništvo i time su rascjepkane parcele. Sad se radi jedan projekt da se to okrupni, onda će biti dosta jednostavnije se baviti poljoprivredom, pojašnjava Vlaho.

Kao nova generacija poljoprivrednika, svoju prodaju, umjesto na tržnici ili placi, pokrenuli su preko društvenih mreža i krenulo je jako dobro! Već imaju stalne mušterije, kojima je najvažnije je da je domaće.

- Objavljujemo naše proizvode koje tjedno dostavljamo 2 ili više puta na kućni prag. Tu također objavljujemo slike i naše utiske s polja, kako radimo. Imamo i stalne ljude koje ne treba podsjećati objavom na Facebooku, nego nas nazovu preko privatnog telefona i naruče, kaže Andro.

Nakon godine dana rada mladići priznaju kako svaki dan nauče nešto novo. Kada su krenuli svaki savjet im je dobro došao od starijih koji su ih podučavali, pa sve do onoga što bi pročitali na internetu.

- Znali smo neke osnove, ali tek kad kreneš onda vidiš da ne znaš sve, i uvijek je dobro imati tu oca ili babu za savjet, nekog prijatelja koji se malo time ozbiljnije bavi i tako učiš, s iskustvom, rekao je Vlaho.

Iskustvom i upornim radom sve se postiže.

Vlaho i Andro nisu stali samo na verduri i sezonskom povrću, rade i svoja vina, koja su ocjenjivana za svetog Martina na Kokamum, odnosno među članovima Komajske kalaške mornarice, koji već duže od pola stoljeća ocjenjuju i promiču rad malih konavoski vinara.

Svima je drago kada dočekaju one koji će tradiciju nastavljati u desetljećima pred nama!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!