Vrućine prže Slavoniju, kulen zrije u klimatiziranim komorama

Ljetna žega i suša zadaju veliku muku proizvođačima kulena, šunki i drugih suhomesnatih proizvoda na slavonskom selu. Klasično sušenje u domaćim pušnicama prava je rijetkost. Bez klimatiziranih komora i ovlaživača teško mogu očuvati proizvodnju koja je zaštićena oznakom izvornosti. Zato se sve više ulaže u opremanje zrionica.

Na imanju obitelji Pandžić - nostalgični slavonski ugođaj. Uzgajaju isključivo crnu slavonsku svinju i prerađuju njezino meso u najfiniju domaću suhomesnatu deliciju - kulen. Naravno, na tradicionalan način, što zbog sve većih klimatskih izazova nije nimalo lako. 

- Patnja vam je to velika. Mislim da se u zadnje vrijeme sve više ljudi odriče proizvodnje kulena zbog toga, ali mi evo još nekoliko stotina kulena radimo, isključivo za naše potrebe, Tomas Heinz Pandžić, Emovački Lug.

I to vlastitog obiteljskog gospodarstva na čijem pragu, zbog velike potražnje za ovom gastronomskom perjanicom - sve prodaju.

Ekstremno vruća i sušna ljeta prisilila su proizvođače na odmak od zrenja suhomesnatih proizvoda u klasičnim slavonskim pušnicama i podrumima.

Na gospodarstvu obitelji Hruška zrionice su klimatizirane, temperatura i vlaga u svakom trenutku strogo kontrolirane.

- Temperatura mora biti u zrionici najviše 14 do 15 stupnjeva, no sve se može riješiti s klimama. Tako da su izazovi veliki, troškovi veliki, ali se ipak može doskočiti, naglašava Vjenceslav Hruška, Bjeliševac.

Proizvedu na godinu i do pet tona slavonskog kulena, sve od vlastite sirovine. Ništa ne prepuštaju slučaju. Sirovina za kulen najkvalitetnije je meso zrelih svinja i 

naravno - domaća, baranjska paprika koja kulenu daje poželjnu, crvenkastu boju.

- Miris mora nositi mirise fermentiranog mesa i začinske paprike. Ništa ne smije biti previše naglašeno i mora se osjetiti blaga, fina aroma dima, istaknuo je Mislav Bošnjak, prehrambeni tehnolog, ocjenjivač kulena.

Traži ovaj izvorni zaštićeni proizvod Slavonije, Baranje i Srijema puno truda i umijeća, uz poštovanje starinske recepture u kojoj je sve potpuno prirodno, bez konzervansa i aditiva. Zato ni cijena po kilogramu ove delicije nije mala - kreće se od 35 do 40 eura. No dobar proizvod tržište cijeni pa s prodajom kulenari nemaju problema.