Vrućine ubrzale berbu, 30 posto manje vina nego lani

Iako je iza domaćih vinara berba koja je zbog ekstremno vrućeg ljeta uranila čak mjesec dana - mlada vina obećavaju. Problema je bilo mnogo, a njihovo rješavanje tražilo je puno znanja i veće troškove. Vina će ove godine ipak biti 30-ak posto manje nego lani, a prve boce na tržište bi mogle prije božićnih blagdana.

U čašama - bistre i lepršave kapljice prvog mladog vina ovogodišnje berbe. Bila je itekako zahtjevna. Zbog ljetnih žega sladori su vrtoglavo rasli, grožđe je valjalo brzo pobrati, a mošt koji je u podrume stizao vruć - još brže ohladiti. Tehnološki izazov - i za najiskusnije vinare.

- S obzirom na to da imamo sustav za hlađenje, spuštali smo ga na 10 do 15 stupnjeva kada kreće alkoholna fermentacija, znači puno se više energije trošilo, rekao je Ivica Perak, enolog iz Kutjeva.

Sve kako bi fermentacija u podrumu tekla glatko i dala zaokružena, aromatična vina laganijih alkohola kakva su na tržištu najtraženija. Temperaturni ekstremi koje donose klimatske promjene, tomu nikako ne idu u prilog.

- Znatno produžava mogućnost oksidacije, redukcije, enzimi odrađuju svoje što mi ne želimo i u budućnosti ćemo sigurno trebati hladne komore i dodatnu tehnologiju, ispričao je Petar Lukić, tehnolog u podrumu iz Kutjeva.

Zbog suše je i grožđa i vina ove godine manje. Čak 30-ak posto. Žedna turistička sezona na Jadranu dobrano je ispraznila podrume na kontinentu pa se mlada vina, pogotovo graševina, itekako traže. Ona tehnološki zrela, u zaštitu će pri Zavodu za vinarstvo već ovoga mjeseca, a zatim i na tržište.

- Na žalost nemamo taj luksuz da vina na tržište puštamo kada su najpotentnija, ali dajemo sve od sebe da odradimo najbolje, poručio je Ivan Perak, vinar iz Kutjeva.

A kako klimatski izazovi traže i nove proizvodne obrasce, struka i znanost zajedno traže rješenja. I to proizvodnjom klonskog materijala naše ekonomski najvažnije sorte - graševine, otpornog na sve drastičnije klimatske promjene.

- Imamo klon koji daje nešto više kiseline, niže sladore pa tako možemo riješiti problem visokih šećera koji se nakupljaju u toplim, sve toplijim godinama, objasnio je Josip Mesić, s Fakulteta turizma i ruralnog razvoja osječkog Sveučilišta.

Već se sade diljem hrvatskih vinogorja, a prvi rezultati u čaši već ove godine pokazuju potencijal koji itekako obećava.