Žene sve više pronalaze svoje mjesto u pčelarstvu

Žene koje žive u ruralnim prostorima, koje vole pčele, podijelile su svoje priče u knjizi "Moje pčele, moje snovi".

Žene sve više pronalaze svoje mjesto u pčelarstvu, donoseći strast, znanje i povezanost s prirodom. U knjizi "Moje pčele, moji snovi" jedanaest pčelarica dijele svoje priče.

Okupila ih je predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva dr.sc. Gordana Hegić, inicijatorica knjige.

- Rijetko kada ćete čuti ženu da će reći "želim biti pčelarka", eventualno neka djevojčica kaže želim imati svoga konjića i tako, ali malo žena kaže da se želi baviti pčelarstvom, a poveznica svih ovih žena koje žive te svoje snove su zapravo pčele. One su dio čitave priče, kaže Gordana.

Sve autorice ove knjige polaznice su apiterapije - metode liječenja i očuvanja zdravlja uz pomoć pčelinjih proizvoda.

- Zapravo danas je rijetkost biti osoba koja radi posao koji voli i od tog posla živjeti taj stil života koji je puno drugačiji od običaja, dodaje Gordana.

Muškarci i žene na različite načine doživljavaju pčelarstvo, a svatko od njih ima svoju ulogu:

- Žene pčelama pristupaju kao dijelu svoje obitelji, onako brižno kao majke. Gledaju, prate, čitaju što se događa u letu, prilikom ulazaka u košnicu, gledaju što se događa na saću, znači totalno jedan drugačiji pristup. Muškarci su malo više hladni, malo više profesionalni i gledaju kako ostvariti nekakvu veću korist. Žene su više emotivci i ta emocija zapravo vodi čitavu priču, smatra Gordana.

Kroz 11 poglavlja autorice dijele svoje priče o pčelarstvu. Knjiga omogućuje čitateljima da stupe u kontakt sa svakom od njih, bilo zbog apiterapije, apiturizma ili pčelinjih proizvoda.

- Knjigom želimo postići puno više nego što možda na prvu izgleda. Naime, žene su u pčelarstvu marginalizirane. Rijetko kada imaju priliku uopće da se istaknu kao poslovni subjekti ili nositelji poslovnih ideja, a one su prisutne. Uz svakog pčelara u jednom nježnijem, ljepšem dijelu pakiranja proizvoda, dizajna etiketa, promocije, čak putem web mreža, obično to rade žene. Muškarci su malo više posvećeni nekim drugim stvarima. Tako da su tu žene vrlo bitne, ističe Gordana.

Najveći izazovi u pčelarstvu na globalnoj razini su bolesti i klimatske promjene, koje ugrožavaju zdravlje pčelinjih zajednica.

- U Hrvatskoj mislim da je osnovni problem to što nema strategije razvoja pčelarstva, nema konkretnog plana što želimo postići, u kojoj vremenskom razdoblju, apiturizam, apiterapija, apipedagogija, sve je to u povojima i zapravo je prepušteno praktički Hrvatskom apiterapijskom društvu da prati te trendove. Zbog nedostatka ljudi i kapaciteta jednostavno teško možemo parirati čak i kolegama u regiji, a kamoli u Europskoj regiji, upozorava Gordana.

Sve nam to pokazuje kako ljudi još uvijek nisu svjesni koliko dobrobiti za fizičko i psihičko zdravlje donosi pčelarstvo.

- Za početak bih svima poručila da svakako pročitaju ovu knjigu, da razmisle što žele i da razmisle kako da se upuste u tu avanturu, bilo da se radi o hobiju ili o poduzetništvu, i svakako je tu Hrvatsko apiterapijsko društvo sa svojim članicama koje su neke stvari prošle i koje žele biti podrška, zaključila je Gordana Hegić.

Pčelarstvo je više od posla - to je način života. "Moje pčele, moji snovi" knjiga je koja otvara vrata u svijet gdje se strast, priroda i rad isprepliću, pokazujući da su pčele mnogima inspiracija i novi početak.