Čovječanstvo je sve starije, a različitih oblika demencije ima sve više

Rujan je mjesec podizanja svijesti o Alzheimerovoj bolesti. Čovječanstvo je sve starije pa je tako osoba koje pate od Alzheimerove bolesti i različitih drugih oblika demencije sve više. Tog trenda nije pošteđena ni Hrvatska. Oboljelima i njihovim obiteljima, uz socijalnu skrb te pravnu i medicinsku pomoć, potrebna je i pomoć u zajednici. Jedan takav primjer donosimo iz Osijeka. 

Lani je Tomislav ostao bez oca koji je imao Alzheimerovu bolest. Počelo je sa zaboravljanjem, nesnalaženjem u prostoru, a zatim i promjenom osobnosti. Za obitelj prebolno.

- Čovjek se gubi, bespomoćan je, ne možeš mu pomoći. Pokušavali smo sve moguće što smo mogli, što je bilo u našoj moći do zadnjeg trenutka dok nismo više mogli mi njemu davati posebnu skrb pa smo onda odlučili staviti ga u dom, rekao je Tomislav Barač, sin oboljelog od Alzheimerove bolesti.

Marija se svakodnevno susreće s osobama koje pate od demencije, a među njima i s onima koje imaju Alzheimerovu bolest. Oboljelima je suosjećanje vrlo važno.

- Oni osjete tko ima empatiju prema njima, osjete nepovjerenje, ako ih netko ne podnosi, oni to osjete. Jako su nestrpljivi, znaju ponavljati, znaju vrijeđati, znaju izmišljati stvari, znaju biti agresivni, dodala je volonterka Marija.

- To su smetnje komunikacije, smetnje snalaženja u dnevnim aktivnostima i, posebno teško obiteljima, promjene ličnosti, promjene u ponašanju, nesuradljivost, sumnjičavost, agresivna ispoljavanja, sve ono što obitelj zna doživjeti na nekoj osobnoj razini, a zapravo je samo izraz bolesti, poručila je klinička psihologinja s Klinike za neurologiju KBC-a Osijek dr. sc. Mirjana Vladetić.

U Hrvatskoj od demencije pati oko sto tisuća ljudi. Taj broj neprestano raste pa je nazivaju i epidemijom 21. stoljeća. Lijekovi mogu usporiti razvoj bolesti, no istraživanja su pokazala da u početnim fazama može pomoći i čitanje.

- Dolazim s Odsjeka za informacijske znanosti koji obrazuje buduće informacijske stručnjake i knjižničare koji se bave knjigom i čitanjem. Nama je bio zanimljiv podatak da upravo čitanje, čitanje naglas, zajedničko, primiri da se ublaže simptomi, rekla je prof. dr. sc. Sanjica Faletar s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Kao i uključivanje u zajednicu. Putem europskog projekta tako je otvoren dnevni boravak u Tenji.

- Otvoren je 1. travnja prošle godine. Razlog je COVID kriza i one mjere, četiri sata dnevno je bio otvoren i dostupan i, među ostalim, bila je dostupna i usluga prijevoza onim osobama koje žele doći, koje ne mogu same, naglasila je koordinatorica Ženske udruge "Izvor" Mirjana Herceg.

Nerijetko su starije osobe usamljene, žive same, pa onda i demencija nije rijetka. Kako bi se što dulje odgodila institucionalizacija te pružila pomoć i uputila topla riječ brinu se i djelatnici Crvenog križa, koji organiziraju svakodnevne posjete.

- Da smanjimo njihovu socijalnu isključenost, da osjećaju i dalje povezanost, da vrijede, da njihovi životi nešto vrijede, istaknuo je Ivan Novak iz Crvenog križa u Osijeku.

Osim dnevnog boravka, Ženska udruga "Izvor" iz Tenje predstavila je brošuru "Glas i podrška starijima" koja obuhvaća način socijalne skrbi za oboljele, primjere dobre prakse i preporuke. Za obitelji oboljelih neprocjenjive informacije.