HRT-ovi Andromeda i Plesnjak kandidati za "Večernjakovu ružu"

Tko će biti laureati naše najstarije medijske nagrade "Večernjakove ruže" znat će se 20. ožujka, a HRT u gotovo svim kategorijama ima nominirane. Ovaj put predstavljamo autore dvije emisije, nominirane u kategoriji Radijske emisije godine, Antu Radonića s "Andromedom", koju emitiramo na HR2, i Jelenu Ucović s "Plesnjakom" Radio Sljemena

Legendarna Andromeda ove godine obilježava 30 godina emitiranja.

- Počeli smo s pokojnom Tanjom Devčić koja je smislila tu emisiju 1996. godine, a nakon Tanje Devčić vrlo je rado prihvatila emisiju Dubravka Družinec Ricijaš koja je to uspješno vodila. Onda je došlo do jedne promjene kad je kolegica otišla u mirovinu i evo ja sam dobio zadatak da budem urednik i voditelj i na neki način sam se priviknuo sada na tu novu ulogu. To je jedna bitna promjena što sad sam radim emisiju, rekao je Ante Radonić.

Potvrda toga da se odlično snašao svakako je i ova nominacija za "Večernjakovu ružu":

- Raduje me ova nominacija, jednom smo već dobili "Večernjakovu ružu" prije četiri godine, ali evo, rado bih još jednu, priznaje Radonić.

Za "Plesnjak" Radio Sljemena ovo je, pak, prva nominacija:

- "Plesnjak" je i relativno mlad. Mi nismo još završili ni četvrtu sezonu, tako da se tu i nije moglo možda ništa prije dogoditi, ali raduje nas beskrajno nominacija, i mi bismo rado Ružicu, kaže Jelena Ucović.

Kako je nastala ideja za tu emisiju?

- Ideja je bila kolege Ivana Hlupića i postojala je prije nego što sam došla. Njegov tata se prisjećao starih zagrebačkih plesnjaka i stalno govorio o tome kako je to bilo lijepo. I u tom trenutku sam ja došla na radio, okolnosti su se posložile da sam ja baš dobila i radila tu emisiju. I tako je počelo, prisjeća se Jelena.

Emisija govori o plesu općenito, ali srž je njegovanje tradicije starih zagrebačkih plesnjaka.

- Zagreb je prije 50-ak i više godina imao desetke big bendova. Na svakom uglu ste mogli plesati. Govorimo o 40-im, 50-im godinama prošlog stoljeća. Međutim, kako je emisija išla dalje, onda smo mi otkrivali i druge facete te lijepe ljudske djelatnosti plesa, pa smo obuhvatili sve generacije, pa smo išli na 70-e, 80-e godine, zašto ne i 90-e, ili ples danas. O plesu se zaista široko može govoriti, može se uvijek plesati, napominje Jelena.

Glazbena urednica "Plesnjaka", koji se emitira petkom od 19,15 do 22 sata, je Jelena Balent.

- Imamo plesnog ili glazbenog gosta svaki tjedan. Jelena Balent posluša naš razgovor ili razgovara skupa sa mnom i s gostom i onda naravno u skladu s tim smjerom u glazbi, u skladu s periodom o kojem se u emisiji govori, sastavi 'playlistu' , ali smo počeli imati plesnjake i uživo. Pa je najprije počelo u studiju Mozart, ali smo prošli petak, imali pravi zagrebački plesnjak u Studiju Zvonimir Bajsić s gostima. Došli su nam Zagrepčani, naši dragi slušatelji, i svirao nam je Green Hill Club Big Band kao u dobra stara vremena, 25 svirača i na kraju plesnjaka su svi bili na nogama, ističe Jelena Ucović.

"Andromedu" vjerni slušatelji prate utorkom na HR2 od 20 do 22 sata.

- Emisija ide uživo, pa onda imamo priliku da nam se slušatelji javljaju, da postavljaju pitanja, imamo često i neke goste. Evo baš smo imali sinoć gosta koji radi na Sveučilištu Johns Hopkins, koji radi za agenciju NASA, koji radi na dronu koji se treba spustiti jednog dana na Saturnov mjesec Titan. Tema ne ponestaje jer vidimo svaki dan da ima toliko događaja, naprosto morate svaki dan pratiti i ne stignete sve, napominje Ante Radonić.

Koliko se u ovih 30 godina izmijenio pogled ne samo hrvatski, nego i svjetski, na svemirska istraživanja?

- Rekao bih da ljudi nisu još do kraja ni shvatili koliko smo mi svakodnevno ovisni zapravo o svemirskoj tehnologiji. Naprosto ne razmišljamo o tome, ali danas svaka napredna zemlja želi da ona sama proizvodi što više onoga što čovjek koristi u toj današnjoj tehnologiji. Hrvatska još nije članica Europske svemirske agencije, ali jednog dana kad bude imamo i kod nas već razne tvrtke koje rade na tome i mogu biti dio tog "kolača", da se sudjeluje na onim projektima koje financira, recimo konkretno EU i ESA, jer naprosto ta tehnologija se danas jako koristi. Mi danas koristimo tehnologiju svaki dan za orijentaciju, za GPS koristimo tu tehnologiju. Tu su onda opet sateliti koji se koriste za istraživanje resursa, a da ne govorimo o satelitima za telekomunikaciju, za internet i tako dalje. Dakle, naprosto ovisimo o toj tehnologiji i danas je svjetska infrastruktura koja je vezana za istraživanje svemira vrijedna stotine milijardi američkih dolara, objašnjava Radonić.

Hrvatska kocka i dalje kruži oko našeg planeta?

- Da, to je jako lijepo što već preko godinu dana, dakle, od prosinca pretprošle godine, ta naša kocka, taj "CroCube", taj prvi mali hrvatski satelit kruži dalje i šalje signale. Što je interesantno, radio amateri iz cijelog svijeta mogu uhvatiti te signale. Kad oni te signale prime, oni to stave na svoju stranicu i svatko može onda na toj stranici vidjeti tko je gdje u svijetu lovio te signale, a preko tih signala šalju se i razne poruke, pa i poruke koje su učenici poslali. Tako da oni imaju jednu jako edukativnu funkciju i već je osvojio neke svjetske nagrade, istaknuo je Radonić.

Dodjela nagrade "Večernjakova ruža" za 2025. godinu održat će se u petak 20. ožujka u HNK uz izravan prijenos na Prvom programu HTV-a, a glasovi se primaju do 13. ožujka.

Za "Andromedu" možete glasati SMS-om s tekstom RUZA2025 42 na 60 085 ili pozivom na 065 900 900, a za "Plesnjak" SMS-om s tekstom RUZA2025 44 na 60 085 ili također pozivom na 065 900 900.