Uz veliku obljetnicu HRT-a - portreti popularnih emisija TV Zagreb
U godini obilježavanja 100. obljetnice Hrvatske radiotelevizije pod sloganom "Zauvijek prvi", od utorka 17. ožujka u 20:45 na Prvom programu HTV-a počinje premijerno prikazivanje deset polusatnih emisija iz ciklusa "Okvir za sjećanja" autora i urednika Hrvoja Ivankovića.
U povodu 100. obljetnice Hrvatskoga radija i 70. obljetnice Hrvatske televizije, HRT je pripremio dokumentarni ciklusa "Okvir za sjećanja". Kroz deset polusatnih emisija gledatelji će se prisjetiti nekih od najpoznatijih i najutjecajnijih emisija Televizije Zagreb iz 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća – od "Kviskoteke" i "Jadranskih susreta" do "Stereovizije" i "TV magazina".
Uz rijetko viđene arhivske snimke i svjedočanstva ljudi koji su te emisije stvarali, ciklus donosi priču o njihovim konceptima, nastanku, popularnosti, ali i o zanimljivim kontroverzama koje su pratile televizijski život tog vremena. "Okvir za sjećanja" tako postaje svojevrsni povratak u razdoblje koje je obilježilo razvoj televizije i kulturni život u Hrvatskoj.
- Ideja je vezana zapravo izravno uz ovogodišnju obljetnicu HRT-a. Međutim, iako emisija je prigodna, rekao bih da nije prigodničarska jer smo doista pokušali dati jednu vrlo živu sliku emisija koje portretiramo. Riječ je o portretima deset poznatih, popularnih, a dijelom, mogao bih reći, i antologijskih, kultnih emisija Hrvatske televizije, odnosno Televizije Zagreb, istaknuo je Hrvoje Ivanković gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Hrvoje Ivanković
Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT
Veliki utjecaj na sadržaj emisija imao je i montažer Miljenko Baričević:
- Budući da na televiziji radim skoro 35 godina, neke stvari i neke ljude sam znao od prije, i da bismo vodili u budućnost, moramo voljeti povijest. Vide se ti počeci televizije i način na koji su počinjali i taj entuzijazam. Pomogao sam maksimalno koliko sam mogao, rekao je Baričević.
Miljenko Baričević
Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT
Neke su emisije sačuvane samo u fragmentima. Koliko je bilo teško od tih materijala složiti cjelovitu priču?
- Da, to je zapravo jedan od problema. Naime, kad sam krenuo u taj projekt prvo sam pokušao rekonstruirati povijest svake od tih emisija. Iako nam se čini, pogotovo za ove poznatije među njima, poput "Jadranskih susreta" ili "Kviskoteke", da znamo sve o njima, ali čim malo zagrebete ispod površine shvatite da su one zapravo poprilično neistražene i da ne možete na jednom mjestu naći sve one relevantne podatke o njima, napominje Ivanković.
Drugi korak je bio forenzička pretraga po arhivu.
- I onda nažalost ustanovite da mnoge od tih emisija su doista sačuvane samo djelomično. Evo, primjera radi, recimo "Kviskoteka", do1992. emitirano je 175 emisija, a sačuvano je jedva njih polovica, i to ne uvijek u cijelosti. A recimo jedan od prvih talk show programa Televizije Zagreb, "Mali noćni razgovori", je imao 1971. i 1972. godine 23 emisije u kojima je bilo oko 150 intervjua, a sačuvano je svega njih dvadesetak. Tako da to je problem, međutim unatoč tomu mi smo, ili upravo zbog toga, pokušali oživjeti duh tih emisija, posredovati priču o njihovim stilskim, koncepcijskim osobitostima, njihovoj povijesti. I mislim da smo, zahvaljujući velikom trudu cijele ekipe koja radi u arhivu Hrvatske radiotelevizije, u tome i uspjeli, kaže Ivanković.
"Mali noćni razgovori"
Foto: HRT / arhiv
Tijekom istraživanja ekipa je naišla na mnoga iznenađenja:
- Svaka emisija je donijela poneko iznenađenje. Recimo, kad govorimo o "Jadranskim susretima" koji su prvi na rasporedu, iznenadila me zapravo ta količina nesporazuma, nesuglasica, pa gotovo i skandala koji su se oko njih događali, bilo je tu doista svega i svačega. Ali bilo je i iznenađenja nekog drugog tipa. Recimo emisija "Film, teatar..." Saše Zalepugina, emisija koja se bavila kulturom u jednom širem spektru, imala je toliko ekskluzivne sadržaje da je to gotovo iz današnje perspektive nezamislivo. Tu je bio, primjerice jedan spektakularan razgovor Silvije Luks s Elizabeth Taylor i dijelom Richardom Burtonom za vrijeme snimanja filma "Sutjeska", priča Ivanković.
Dodaje da je naša prva skrivena kamera, "Čovječe, ne ljuti se", osim što je bila izuzetno duhovita emisija, kad se gleda s ove distance, pokazuje i da je vrlo živa slika našeg mentaliteta, gotovo jedna vrsta fenomenološke analize našeg ponašanja i naše lakovjernosti.
"Jadranski susreti"
Foto: HRT / arhiv
Gledajući te stare emisije vidi se da je nekada bilo normalno da se u studiju puši i pije, kao na primjer u "Malim noćnim razgovorima":
- Da, to je bila revolucionarna emisija u kojoj su ljudi i pušili i pili, i škakljiva pitanja postavljali. Ono što ljude najviše boli kad ih pitaš koliko zarađuju, napomenuo je montažer Miljenko Baričević.
Hoće li neka od emisija koje su sada aktualne ostaviti takav trag kao sve ovo što se nalazi u arhivima HRT-a?
- Pa sigurno hoće, iako živimo u bitno drugačijim vremenima. Tad je to bio jedini program, tad je televizija zapravo bila kultna na neki način. Te emisije je gledalo od šest do deset, pa i više milijuna ljudi, naravno na prostoru čitave tadašnje Jugoslavije. Danas naravno, u tom moru programa mnoge, čak i vrijedne emisije, prođu nezapaženo, i mislim da ovdje i nostalgija, pogotovo kod starijih gledatelja i gledatelja srednje generacije igra ulogu. Ali naravno da će i neke današnje emisije ostaviti takav trag, smatra Ivanković.
Ivan Hetrich u Kviskoteci
Foto: HRT / arhiv
Kakvi su mediji na kojima se nalaze arhivski zapisi?
- Arhivski materijali se nalaze na svim medijima, ali imali smo sreće što nam je filmski materijal dobro sačuvan, a onda s druge strane nalazili smo na nekakvim kazetama ostatke starih emisija, nekakvi ficleki, nitko nije znao što su, ali nama su jako dobro poslužili. Nekih od tih starih emisija nema jer vrpca bila jako skupa, i onda se presnimavalo na jednu vrpcu po 50 puta. Tako da, nije ni čudo što nam je tako malo i ostalo, objašnjava Baričević.
Serijal "Okvir za sjećanja" počinje "Jadranskim susretima", a završava "Stereovizijom" koja je najnovija od emisija koje su portretirali:
- 1987. je zapravo zaključna godina, a najstarija emisija koju imamo je dokumentarni serijal "Smjerom putokaza" Mire Mahečića, koji je išao od 1965. do 1967. godine. S tim što imamo i emisiju posvećenu zabavno-glazbenoj emisiji "TV magazin", koja se počela emitirati već 1960., ali iz te najranije faze emitiranja, jer je emisija tada išla uživo, nije gotovo ništa sačuvano, sačuvani su samo neki filmski inserti. Tu su i "Svjetla pozornice". Zapravo, u emisijama imamo cijelu plejadu tih slavnih voditelja Hrvatske radiotelevizije, ali i ljudi naravno koji su kreirali te emisije, kaže Ivanković.
"Svjetla pozornice"
Foto: HRT / arhiv
Prva epizoda "Okvira za sjećanja" na rasporedu je je u utorak, 17. ožujka u 20,45 sati, premijerno na Prvom programu HTV-a, a reprizirat će se i na Drugom i Trećem, a serijal završava posljednji utorak u svibnju.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!