Kako izgledaju finska skloništa i zašto u Norveškoj ima puno usamljenih ljudi?

Na cijelom teritoriju Finske skloništa je 50.000 za gotovo 5 milijuna stanovnika. - U nekima bi ljudi mogli ostati i do 30 dana, otkrio je Tomi Rask, stručnjak civilne zaštite.

U drugoj epizodi dokumentarne serije What's up Sjever-Jug autor serije Goran Milić posjećuje Norvešku i Finsku.

O norveškom mentalitetu doznaje od pisca Larsa Svendsena, autora knjige Filozofija dosade, prevođenog i na hrvatski jezik.

- Mogli bismo reći da je Norveška dosadna zemlja. Naime, oduvijek sam mislio da je raj dosadno mjesto. Norveška je mjesto gdje se ništa ne događa. A ondje gdje se ništa ne događa, pomalo bude malo dosadno. Ali, ako su kriteriji životni standard, stopa zločina, razvoj gospodarstva i slično, onda je Norveška definitivno jedna od najugodnijih država za život, osim kad je riječ o vremenu, poručuje Lars.

Dodao je da Norvežani vole šetati sami po prirodi.

- To je samoća, nju volimo. To je prostor u kojem se možete povezati sami sa sobom. No postoji i negativan oblik samoće, a to je usamljenost. Zanimljivo je da je Norveška zemlja pojedinaca. Druga je država na svijetu po broju kućanstava s jednim članom, odnosno broju ljudi koji žive sami. Mogli biste pomisliti da je to društvo puno usamljenih ljudi, govori Lars.

U Norveškoj je važno povjerenje

- Norvežani su najmanje nepovjerljiv narod na svijetu, mi to na norveškom zovemo “tilit”, govori Lars i kaže kako je “tilit” važna riječ za etiku norveškog društva, a njezino značenje zna svaki Norvežanin.

- Mnogi od nas žive po tom pravilu. Vjerujemo svima dok nam ne dokažu da ne bismo trebali. No, poznato je i da su Norvežani pomalo naivni, rekao je mladi Norvežanin Haakon Staver Lagerquist.

Iako Norvežani žive po pravilu da su svi jednaki odmalena, zbog pojave novih tehnologija i interneta, razlike su ipak svakim danom sve veće i društvo je podjeljenije.

- Razlike između ljudi povećavaju se svakim danom sve više. Velik je problem to što su siromašni sve siromašniji, a bogati sve bogatiji, govori svećenik Kristian Balstad.

- Crkva, katolička i luteranska ima važan zadatak. Moramo podsjetiti ljude na kršćanske vrijednosti. Svi smo jednako vrijedni, rekao je.

U Oslu prozore višekatnica peru dronovima

Saznao je naš autor Goran Milić i što je novo u Oslu, a to je da se prozori višekatnica peru dronovima. Novo je i da se prave zgrade, čak i neboderi kompletno od drveta, a zanimljive su i saune izložene na rijeci u centru grada.

Norveška je jedna od prvih zemalja koja je zakonski priznala ravnopravnost žena u društvu, a i velikodušna je prema osobama s invaliditetom.

- U svijetu u kojem sam odrastala kao dijete, žene nisu imale jednaka prava kao muškarci. Već kao dijete pomislila sam da to nije pošteno. Zato sam se borila da kao djevojka dobijem ženska prava. Vidjela sam da i hendikepirane tretiraju drukčije. Taj stav nisam cijenila, pa sam se uključila u borbu za jednaka prava, govori Tove Linnea Brandvik, predsjednica krovne organizacije osoba s invaliditetom.

Kaže kako je imala sreće, jer se mnogo toga posložilo što joj je to omogućilo.

- Osjetila sam odgovornost da nešto poduzmem. Kad iskusite nepravdu, vjerojatno ćete na nju odgovoriti. Možete preuzeti neku funkciju i kao vođa reći da je diskriminacija u vašem svijetu nedopustiva, pojašnjava Tove i dodaje da u Norveškoj ima relativno malo ljudi koji pokušavaju prevariti sustav.

- Ljudima na bolovanju isplaćujemo punu plaću, ako smo bolesni, ne gubimo prihode. Najdulje bolovanje je godinu dana, a jesmo li zaista bolesni provjerava liječnik koji vas ima pravo posjetiti kad zaželi. A isto to pravo ima i poslodavac. Ako se ispostavi da varate sustav, morate vratiti sav novac, a mogli biste i u zatvor, pojašnjava.

A kakve su pravne posljedice za prevarante? Na to odgovara odvjetnica hrvatskoj podrijetla, rođena u Norveškoj.

- Primijetila sam zadnjih desetak godina da puno našeg svijeta kontaktira za pomoć. Jedno 90 posto koji me kontaktiraju imaju problema s poslom, najčešće sa šefom koji im ne da plaću, nezadovoljni su s ovime ili onime… No, ja ne primam te stranke. Naš, norveški sustav je jako dobar za radnike, ali, nažalost ima jako puno ljudi koji to iskorištavaju i koji traže savjete od nas odvjetnika kako bi mogli iskoristiti sustav za različite stvari, govori Marijana Lozić.

Stroge kazne za one koji pokušavaju prevariti sustav

- Imam jako puno slučajeva s ljudima koji su iskoristili sustav. Npr. kažu da su bolesni, a dobivaju novac i rade sa strane. To se strogo kažnjava, oko 300, 400 tisuća kruna i 4 do 6 mjeseci zatvora, govori.

- Čula sam puno priča iz Hrvatske kako se liječnika ili medicinsku sestru plati ili im se nešto pokloni kad je netko u bolnici, sve kako bi imao bolju njegu, toga ovdje stvarno nema, rekla je Marijana.

Jedno je zajedničko svim nordijskim zemljama: svi su protiv autokracije.

- Narod prezire autokrate i autokraciju, govori Ari Turunen, pisac iz Finske i dodaje da ne priznaju čak ni papu jer je on “autokrat”.

I dok se važna riječi za etiku norveškog društva naziva “tilit”, isto značenje u Finskoj nosi naziv “luotto”.

- To je riječ za povjerenje, ali vrlo je slična i riječ koja znači povjerenje u financijskom smislu, to je kredit, govori Turunen.

Narodi iz nordijskih država; Finske, Švedske, Danske i Norveške, vrlo su slični. No, postoje razlike. Druge tri države su kraljevine, a Finska je republika. One imaju svoju valutu (krune), a Finska ima euro. Odakle različitost?

- Razlozi su brojni. Danas je jedna od glavnih političkih razlika to što smo snažnije povezani s EU. Finci imaju pozitivniji stav prema europskim integracijama zbog zemljopisnih i povijesnih razloga, rekao je Pekka Ristela, zamjenik direktora sindikata SAK.

Finska ima povijesno neugodnog susjeda s kojim su hrabro ratovali, kao manji i slabiji čak i pobjeđivali, ali uvijek na oprezu dizali su spomenike prijateljstva s ruskim narodom. Danas, zbog napada na Ukrajinu, te uspomene uklanjaju bez buke i bez publike.

Posjetili smo jedno od 5.500 skloništa u Helsinkiju

Goran Milić posjetio je i jedno od 5500 skloništa u Helsinkiju. Na cijelom teritoriju Finske skloništa je 50.000 za gotovo 5 milijuna stanovnika.

- Predviđeno je da se sklonište rabi nekoliko sati do nekoliko dana. U tom razdoblju ljudi neće trebati hranu, ali će trebati zraka i vode, a to sva skloništa mogu jamčiti. U nekim bi skloništima ljudi mogli ostati i do 30 dana, govori Tomi Rask, stručnjak civilne zaštite.

Posjetila je ekipa HRT-a i sklonište za beskućnike, a štićenici su uglavnom posrnuli ovisnici. Ima starih, ali i jedva punoljetnih. Neki su hrabro stali ispred kamere i ispričali svoje tužne, životne priče.

Socijalna radnica, Merja Stenman – Bjorn, radi u Vojsci spasa i zadužena je za zgradu s 90 stanara koji su prije dolaska u sklonište bili beskućnici.

- Njihove su okolnosti različite, nemaju svi istu priču, ali nitko nema novca. Mnogi imaju i mentalne probleme. Naši štićenici većina su Finci. Mislim da je jedan od razloga to što su Finci izolirani kao pojedinci. Tako je to u sjevernoeuropskim sustavima. U drugim su državama obitelji povezanije i brinu se jedni o drugima. Moji štićenici kažu da njihov glavni problem nije droga, nego usamljenost, govori Merja.

Ostale odgovore na najzanimljivija pitanja o zemljama europskog sjevera i juga možete pronaći, ako ste propustili drugu epizodu serije “What's up Sjever-Jug”, besplatno na našoj platformi HRTi.