Edukativna izložba o starim, ali i novim stanovnicima Jadrana

U našem podmorju vrlo je živo, plivaju ribe, sisavci i gmazovi. Prosječan čovjek nabrojat će možda desetak vrsta riba. Edukativna izložba u Zadru, starih i novopridošlih vrsta Jadrana, približava nam svijet podmorja.

Nema svatko tu sreću ni privilegiju zaroniti u podmorje i postati barem nakratko dio tog čudesnog morskog svijeta. Oni znaju daleko više od prosječnog čovjeka, koji poznaje desetak vrsta.

- Prosječan čovjek da, ribari poznaju puno više, međutim ima jako puno vrsta riba, koje ljudi ili miješaju ili ne znaju uopće da žive kod nas, i mi smo kao zvijezdu naše izložbe uzeli jednu manje poznatu, ali vrlo atraktivnu ribu, to je matulić barjaktar, riba koja živi na grebenima, a da su jedino ronioci svjesni njenog postojanja, rekla je dr. sc. Snježana Vujčić Karlo, voditeljica Prirodoslovnog Odjela, NMZ Zadar.

"Kralješnjaci Jadrana - vrijeme promjena" - naziv je zanimljive morske zadarske izložbe, koja posjetiteljima pruža priliku upoznavanja s autohtonim, ali i novopridošlim vrstama Jadrana.

- Među novopridošlim vrstama najaktualnija je vatrenjača, riba koja je srodnica škrpine, jestiva je i ljude se pokušava danas animirati da se s njom hrane, ali je otrovna na isti način kao i škrpina, dodaje Vujčić Karlo.

Izloženi su dermoplastični preparati iz fundusa muzeja, uz atraktivne podvodne fotografije.

- Na ovoj izložbi se može vidjeti 162 vrste kralješaka, od čega su 3 vrste sisavaca, 3 vrste gmazova, 156 vrsta riba hrskavičnjača i koštunjača, priča Vujčić Karlo.

Skrenuli pažnju i na problem plastike u moru

- Sredozemnu medvjedicu mi nemamo, nju smo u digitalnom obliku posudili iz muzeja i zooa iz Splita, tako da na monitoru posjetitelji mogu vrtjeti, zumirati, u 3 D i u ovom izborniku doći do detaljnijih informacija, a isto smo napravili za morske gmazove, priča Dora Lovrić, kustos pripravnik, NMZ Zadar, Prirodoslovni Odjel.

- Pažnju smo pomalo skrenuli i na problem plastike, općenito morskog otpada, koji predstavlja veliku opasnost, čega smo svi svjesni, pogotovo kad gledamo priloge o čišćenju, zatim o promjenama koje su vezane uz klimu, na što ne možemo previše utjecati, zaključuje Vujčić Karlo.

Zato je bitno, poručuju ovom izložbom, razmisliti o važnosti očuvanja ravnoteže u prirodi.