Akademik Miličić: AI će ući u sve pore kardiologije, dijagnostika sve bolja

Svijet će se, pa tako i kardiologija, u idućih pet do deset godina drastično promijeniti. AI će ući u sve pore našeg rada, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. Istaknuo je i da je hrvatska kardiologija trenutačno među vodećima u Europi.

Akademik Davor Miličić upozorio je na to da je u Hrvatskoj porasla svijest te da je to jedan od razloga pada broja smrtnih slučajeva kada je riječ o srčanim oboljenjima.

- Ukupna smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj opada. Ona je prije desetak godina bila iznad pedeset posto, a sada je oko 37,38 posto. Dakle, postojan i uvjerljiv pad, rekao je.

Ustvrdio je da su tome pridonijele bolja zdravstvena zaštita i povećana osviještenost.

- Naravno i razvoj kardiologije, dijagnostike i terapije. Kardiologija je danas vrlo precizna i moćna struka koja, ako otkrije bolest u ranoj fazi - ili ako akutnu bolest prepozna - spašava ljudski život, kazao je.

- Svijet će se, pa tako i kardiologija, u idućih pet do deset godina drastično promijeniti. Umjetna inteligencija ući će u sve pore našeg rada, od individualne procjene kardiovaskularnog rizika, koja će biti vrlo precizna, npr. vi danas s pomoću umjetne inteligencije možete analizirati nečiji glas i procijeniti ide li on prema zatajivanju srca ili ne, pojasnio je.

Istaknuo je i primjer skeniranja lica gdje se može predvidjeti ima li netko koronarnu arterijsku bolest ili ne.

- Umjetna inteligencija sve te podatke integrira i donosi neke zaključke koje ni najbolji stručnjak ne bi mogao tako brzo i suvislo donijeti, dodao je.

"Hrvatska kardiologija među vodećima u Europi"

Miličić se osvrnuo i na postignuća hrvatske kardiologije.

- Hrvatska kardiologija je među vodećima u Europi. Mi smo na našem kongresu obilježili 20. obljetnicu liječenja infarkta miokarda koji je bolničku smrtnost s 10 smanjio na 3-4 posto. To je golem uspjeh, naglasio je.

- Još prije desetak godina bili smo na europskom dnu što se tiče liječenja aritmije, a danas smo među pet vodećih zemalja, ustvrdio je.

- Hrvatska transplantacijska medicina je na tako visokoj razini da smo mi 2023. godine bili prva zemlja u Europi po broju transplantacija na milijun stanovnika, zaključio je.

Dodao je kako je unatoč tome potrebno nastaviti s razvojem znanosti.

U posljednjih dvadeset godina, zahvaljujući intervencijskom liječenju miokarda, smrtnost od infarkta smanjena je na trećinu, čulo se na 15. kongresu hrvatskih kardiologa i 11. kongresu Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. U Zagrebu je više od 800 sudionika raspravljalo o stanju u kardiologiji, trendovima i budućnosti.

Budućnost kardiologije u Hrvatskoj u sigurnim je i stručnim rukama.   

- Poruka je da je kardiologija vrlo napredna struka u hrvatskoj medicini, mi smo usvojii i usvajamo nove tekovine od tehnologije do lijekova, metoda postupaka i naši bolesnici ne moraju ići van na liječenje, ni za koju dijagnozu u tehnologiji, pojasnio je akadmik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.

Vodeća smo zemlja u svijetu po transplantacijama srca.

- 2023. godine se u KBC-u Zagreb provelo više multiorganskih transplantacija koje su uključivale i srce, dakle transplantacija srca i jetre i transplantacija srca i bubrega, što su visoko kompleksni zahvati. Ove godine smo na 18 bolesnika kojima smo transplantirali srce i više bolesnika s konkomitantnim transplantacijama, istaknuo je dr. sc. Ivo Planinc, specijalist kardiologije u KBC-u Zagreb.

Zahvaljujući intervenciijskom liječenju, smrtnost od infarkta smanjena je s 15 na 2 do 4 posto.

Od zatajivanja srca u Hrvatskoj boluje oko 80 000 ljudi. Ako se bolest ne počne liječiti na vrijeme, petogodišnje preživljavanje od postavljanja dijagnoze je 50 posto. 

- Načelno jedan zdravi stil života, zdrava prehrana, odustajanje od pušenja i alkohola, svakako preveniraju razvoj zatajivanja srca. Važno je istaknuti da je alkohol najgori toksin za naše srce i upravo zato ustezanje od veće količine alkoholnih pića bitno može pomoći pacijentima u prevenciji, ustvrdila je prof. dr. sc. Maja Čikeš, specijalistica interne medicine i kardiologije KBC-a Zagreb.

Zdravstvenom sustavu pomažu i liječnici koji ostaju u zemlji. Iako je odrasla u Njemačkoj, ova mlada liječnica nije dvojila gdje će raditi.

- Ja sam započela svoju specijalizaciju vani u Njemačkoj, ali sam se vratila i imala sam tu želju vratiti se ovdje i liječiti naš narod, tako da sam ostali dio specijalizacije završila u Hrvatskoj i ostala raditi na Rebru. Mislim da je dobro otići van, educirati se, vidjeti i širiti svoje vidike. To je sigurno pohvalno i potrebno za mlade kardiologe, ali bih naravno voljela svakome preporučiti da se vrati, da jačamo našu ekipu ovdje, rekla je dr. med. Marija Brestovac, spec. kardiologije u KBC-u Zagreb.

Razvoj kradiologije, kaže ovaj vodeći svjetski stručnjak, iz temelja mijenjaju genetska testiranja, novi lijekovi i umjetna inteligencija.

- Koja masovno mijenja kardiologiju jer može analizirati slike i nalaze s pomoću algoritama pa će nam omogućiti znatno više informacija. Ona će biti kopilot kardiologa i učinit će kardiologiju bržom i boljom, zaključio je prof. Thomas F. Lüscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.

Iznimno je to važno jer kardiovaskularne su bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, od njih godišnje umire oko 20.000 ljudi.