06:53 / 29.03.2021.

Autor: Potrošački kod/D.M/HRT

"Google zna više o nama nego mi sami"

Ilustracija

Ilustracija

Foto: - / Pixabay

Korisnici društvenih mreža i različitih usluga na internetu, čini se, nisu svjesni da svaki njihov pregled ostaje zabilježen. Tko ga bilježi, gdje i kako to može iskoristiti u emisiji Potrošački kod odgovara certifikacijska auditorica informacijske sigurnosti i privatnosti Natalija Parlov Una.

Uglavnom korisnici nisu svjesni jer kod nas još ne postoji takva kultura informacijske sigurnosti da bi se o tome informirali. Važno je znati da svaki klik koji ste ikada napravili na internetu, svaki sadržaj koji ste ikada postavili na internet ostaje zabilježen negdje u bespućima interneta. Kako i kada će se to kasnije upotrebljavati to ne znamo jer su tehnološke mogućnosti toliko napredne da ih čak regulatorni okvir ne može pratiti, upozorava Natalija Parlov Una.

Digitalni otisak u svrhu marketinga

Napominje kako 'digitalni otisak' predstavlja sve što ste ikada stavili na internet. Svaki vaš 'klik', mail, svako pretraživanje, tekst. Sve se to može iskoristiti za vašu identifikaciju u svrhu pružanja jeftinijeg oglasnog prostora ili u svrhu direktnog marketinga koji je cilj svega toga.

Internetske aplikacije i utjecaj na naše odluke

- Sam Google, da ne spominjem društvene mreže - o meni zna više nego što ja znam jer mi mnoge odluke donosimo na nesvjesnoj razini. Google zna točno zašto ih donosimo i kako će utjecati na njih. Apsolutno profiliranje je doseglo tolike razine da se vrši 'mikroprofiliranje' - točno se zna kako će netko nešto odlučiti, što će odlučiti, koju će potrebu imati, kakav problem trenutno ima i slično, tvrdi Parlov Una.

Društvene platforme nisu altruistički modeli 

- Društvene platforme nisu altruistički modeli jer je u njhov razvoj utrošeno vrijeme i novac koji treba na neki način vratiti, kaže te dodaje: One moraju napredovati iz dana u dan što se tiče sigurnosnih aspekata i jedini razlog zbog kojeg su napravljene jest da prikupljaju, obrađuju i kapitaliziraju vaše osobne podatke.

Napomenula je kako je još 2003. prof. Gerald Zaltman ustanovio da 95 posto odluka nije doneseno na svjesnoj razini nego je naša percepcija uvjetovana vanjskim uvjetima i stanju u kojemu se trenutno nalazimo. To je onaj moment 'Šta je meni ovo trebalo?'. I da, virtualni prodavatelji posrednim utjecajem, i ponudom na koju mi pristajemo - utječu na našu eventualnu kupnju, tvrdi Parlov Una.

Regulativa koja bi trebala utvrđivati pravila postoji. Osim GDPR uredbe postoje i popratne direktive koje sve više uređuju to područje. Međutim, u obzir moramo uzeti činjenicu da tehnologija napreduje puno više nego je zakoni mogu pratiti. Koliko god da mi kaskamo s tim, zapravo sve ono što se u tom smijeru donosi je za nas povoljno. To se može vidjeti po tome što su društvene mreže kao takve i 'on line' servisi užasnuti pojavom GDPR-a te visokim kaznama koje se vezano za to propisuju. One ukazuju na to da je velika količina osobnih podataka bila iskorištena, a u neku ruku i zloupotrebljavana, zaključuje Natalija Parlov Una.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!