Knifer i Vaništa u središtu obljetničkih izložbi MSU-a

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu izložbama nekih od najvažnijih predvodnika hrvatske avangardne umjetnosti - Julija Knifera i Josipa Vanište, započeo je svoj obljetnički program. Uz stogodišnjice rođenja četvorice velikih umjetnika - Knifera i Vanište, Srneca i Picelja, MSU obilježava 70 godina od osnutka i 15 godina od preseljenja u novu zgradu. 

Na trećem katu MSU-a posjetitelji mogu vidjeti presjek opusa Julija Knifera - od serije ponavljajućih autoportreta nastalih u rodnom mu Osijeku do antologijskih meandara koji su obilježili desetljeća njegova rada i učinili ga prepoznatljivim na svjetskoj likovnoj sceni.

- Nije bio cilj pokazati sve, nego sam krenula upravo onom metodom redukcije koja je bila temeljna u Kniferovom opusu, ističe kustosica Radmila Iva Janković.

Izložba djela Josipa Vanište pruža nam uvid u umjetnikovo stvaralaštvo od najranijih radova s početka 1950-ih godina do onih posljednjih iz prošlog desetljeća. 

- Upravo kroz te radove htjeli smo prikazati važnost i značaj Vaništinog opusa i prikazati ga kao i radikalnog pokretača nekonvencionalnih umjetničkih postupka i kao nastavljača tradicije slikarstva, napominje kustosica Kristina Bonjeković Stojković.

Nekadašnja Gradska galerija suvremene umjetnosti, današnji MSU, koji ove godine slavi 70. rođendan, pratila je rad dvojice umjetnika od njihovih početaka.

- MSU je kontinuirano pratio rad mog oca i zapravo najbolju kolekciju njegovih radova posjeduje, kaže umjetnikova kći Ana Knifer.

- Od ove četvorice autora zapravo mi imamo jedan presjek radova. To je 20 i više radova od svakog od umjetnika, ističe Vesna Meštrić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti.

MSU je oduvijek poticao vidljivost umjetnika i na domaćoj i na međunarodnoj likovnoj sceni. Uz njegovu pomoć ova dvojica umjetnika prometnula su se u najzapaženije predstavnike poslijeratne umjetnosti srednje Europe.

- Kniferovim meandrima, stvaranjem antislike kako je govorio, s Vaništinim i nekim instalacijama koje ovdje vidimo "U počast Manetu" i s "Vodoravnom linijom" zapravo se pokazalo u koliko je umjetnost, u tradicionalnom smislu, došla do ruba, ocjenjuje dr. sc. Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti.

- Izložba ima veliki značaj za Zagreb, za Hrvatsku. Čak i mogu reći da Zagrepčani danas imaju poslasticu koja je na svjetskoj razini, smatra Luka Filipović, unuk Josipa Vanište, i voditelj Zaklade "Josip Vaništa".

Ciklus posvećen "stogodišnjacima" nastavit će se izložbama Aleksandra Srneca u lipnju te Ivana Picelja u rujnu.